Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova saopšteno je da žale što je Crna Gora odlučila da zanemari njihove pozive da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

"Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije. Nesumnjivo je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007",  ističe se u saopštenju hrvatskog MVP.

Ovaj postupak Crne Gore ne može se, podvlače, smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Hrvatsku.

"Niti je u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja, te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno Pregovaračkom okviru Evropske unije za Crnu Goru. Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa, te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku. Podsjećamo da skladno, Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoa, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava",  naglasili su u saopštenju.

Hrvatska, kažu, očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Hrvatsku devedesetih godina.

"To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobar 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše. Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", zaključili su u saopštenju.