Da ljepote Crne Gore privlače turiste godinama unazad nije nepoznanica. Da se sve češće izletnika izgubi po obroncima naših planina svjedoče turistički vodiči. Tako su u prašumi na Biogradskoj gori turisti iz Izraela nedavno gladali strahu u oči. Nadzornici u našim nacionalnim parkovima apeluju na posjetioce da poštuju uputstva i pravila, jer malo je potrebno da dođe do nesreće.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Jedna od posljednje tri praušime u Evropi, prvo zaštićeno područje na svijetu nakon Jeloustona, Biogradska gora, smještena između planinskih vrhova, nudi ne samo vizuelni spektakl, već i mir i spokoj koji malo gdje možete naći.

Tokom sezone sigurnost posjetilaca je prioritet koji radi svoje bezbjednosti moraju poštovati uputstva i pravila, jer malo je potrebno da dođe do nesreće.

U ovoj ljepoti kriju se izazovi vezani za sigurnost posjetilaca o kojoj brine deset licenciranih nadzornika.

"Boga mi smo ih našli u teškim situacijama gdje su oni posle sami priznali da su se bili oprostili od života", kaže Mile Rnkić o turistima iz Izraela koji su se nedavno izgubili u Biogradskoj gori.

A da je malo potrebno da dođe do najsreće pokazuju naizgled bezazleni koraci neobilježenim stazama kojima su nedavno koračali izraelski turisti.

"Kad smo došli tu mi nismo znali uopšte lokaciju gdje se nalaze. Ni u OKC-u ni oni nisu znali, samo su pozvali njih i onda su nas spojili preko njihove veze sa njima. I pokušavali su da nam objasne gdje se nalaze nekako. Međutim, kad sam ja dolazio sa autom, oni su vidjeli osjaj, kao u drugom dijelu brda i rekli su da su vidjeli svjetla. I po tome smo zaključili da moraju biti negdje u tom dijelu", priča Rnkić.

Uz prisustvo obučenih čuvara, posjetioci su u dobrim rukama. Čuvar Mićo Baltić i dodaje da je najveća greška ne obratiti se ljudima u uniformi ili angažovati profesionalnog vodiča.

"Oni nisu spremni bili. Imali su obuću u kojoj su bile starke. Imali su neke haljine uske koje su bile do peta gdje nisu mogli čak ni da koračaju. A teren je takav da je nekih 70 stepeni uspon", kaže Baltić.

"Pretpostavljam da njih ponese ovaj ambijent, kao što vidite, ova ljepota i ovo uživanje u prirodi, tu ptice i tišina. Ponese ih i ne razmišljajući da li mogu da se vrate bezbjedno i kad pogledaju na časovnik, vjerovatno onda samo slijedi poziv za pomoć", kaže Rnkić.

Baltić vjeruje da bi bilo korisno i da se uvede praksa da turisti snose dio troškova za spasilačke intervencije kako bi ih potakli na odgovornije ponašanje.

"Da se recimo izgubimo, mi u nekoj državi morali bismo puno toga da prodamo da bi platili sve to", kaže Baltić.

"Moramo svi zajedno da damo svoj doprinos da ovo zaštićeno područje i sve ovo zaštićeno područje u Crnoj Gori, prvo mi zaposleni, a onda svi posjetioci, to uvažavamo i cijenimo onako kako treba. Ne može da nam bude ljepše niti bitnije bilo šta drugo negdje tamo. Mi imamo ovo naše koje je po meni najljepše na svijetu", kaže Rnkić.

A o najljepšem mjestu na svijetu, crnogorskom dragulju prirode, 365 dana brine služba zaštite koja se oslanja i na podršku ljubitelja prirode, u poštovanju pravila i savjeta, ostavljajući prirodu netaknutom za buduće generacije.