Često se izdaju preporuke za ponašanje ljudi kada je napolju od 35 do 40 stepeni, ali šta je sa našim automobilom?

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Dok je većina svjesna da se za njega treba pobrinuti zimi zbog niskih temperatura, on zapravo teže podnosi visoke temperature. Pokazuje to i statistika auto klubova – britanska kompanija RAC, koja pruža pomoć na putu, bilježi od 20 do 30 odsto više intervencija kada su velike vrućine.

Vjerovali ili ne, kada su visoke temperature, najviše stradavaju akumulatori. Oni su posebno izloženi riziku ljeti jer nemaju hlađenje, a uz vrućinu napolju dodatno se zagrijavaju punjenjem i pražnjenjem – tada elektrolit u akumulatoru može ispariti što će ostaviti elektrode izloženim i ubrzati proces stvaranja naslaga. Pritom se ljeti koristi puno električnih potrošača, ali i drugih uređaja poput klime zbog čega alternator može biti opterećen do nivoa koji onemogućava punjenje akumulatora.

Prve na udaru s užarenim asfaltom su gume, koje su samim tim i najizloženije ljeti, naročito prilikom dužih putovanja kao što je odlazak na godišnji odmor. Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njenom fizičkom stanju, naročito ako je nepropisno napumpana. Većina eksplozija guma događa se upravo u ljetnjim mjesecima, a pogrešan pritisak izaziva pretjerano trošenje, ali i dodatno zagrijavanje guma.

Rashladna tečnost motora ključna je za njegovo hlađenje, a motor bez vode može, baš poput čovjeka, bukvalno da umre na visokim temperaturama. Pritom nisu uzrok duga putovanja – motor će se prije pregrejati dok stoji u gužvi i radi na leru uz visoku temperaturu vazduha napolju nego u vožnji. Još je gore ako je rashladni sistem oštećen pa rashladna tečenost negdje curi.

Zimi je motorno ulje ključno za što bolje podmazivanje prilikom hladnog starta, no visoke temperature su te koje kvalitativno uništavaju i degradiraju ulje bilo da je riječ o pregrejavanju motora ili bržoj vožnji auto-putem kada se ulje više greje. Na visokim temperaturama opterećeni su i svi drugi sistemi poput kočnica, kvačila i elektronike, a čak je i gorivo rjeđe i brže isparava, pa može porasti i potrošnja.

Direktno i jako UV zračenje djeluje na lakirane limene površine jednako kao i na vašu kožu – isušuje lak i zagrijeva ga, što može izazvati njegovo pucanje. Uz to izbjeljuje boje, a isto se događa u unutrašnjosti automobila gdje temperatura dodatno raste zbog efekta staklene bašte. UV zraci uništavaju boje, naročito na tamnim kao i osjetljivim materijalima poput kože, a mogu izazvati i sušenje i pucanje plastike, prenosi Jutarnji list.

Zato je korisno imati presvlake na sjedištima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu. Najkorisnija stvar koju možete da kupite je štitnik od sunca kojim ćete zakloniti šoferšajbnu kada je parkiran auto. Gdje možete, ostavite i malo odškrinute prozore – to može znatno spriječiti zagrejavanje kabine vozila.