Sa dubokim bolom i tugom sjećamo se tragičnih događaja iz Srebrenice, jula 1995. godine, kada je ubijeno preko osam hiljada dječaka i muškaraca Bošnjačke nacionalnosti.Genocid u Srebrenici nije tragedija samo za žrtve i njihove porodice, već kolektivna trauma za sve nas, za region, Evropu i svijet. Zbog toga je naša ljudska i moralna dužnost da se sjećamo nevino stradalih, da im odamo počast, da podržimo njihove porodice, koje žive sa najvećim gubitkom i dokažemo našu posvećnost istini i pomirenju. Jer naša je dužnost da budemo čuvari istine, da istrajemo u dostizanju pravde i da pokažemo da smo shvatili i naučili pouke, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

"Danas je više nego ikada potrebno da radimo na izgradnji društva zasnovanog na vrijednostima ljudskih prava, pravde i međusobnog uvažavanja svih, bez obzira na nacionalnu, vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Suočiti se sa prošlošću na pravi način, istinom i činjenicama, prihvatiti gorku stranu istorije nije uvijek lako, ali je ljekovito i šansa za pomirenje i život u trajnom miru. A to nam je svima potrebno, kako bismo ozdravili, ili zaliječili rane i gradili svijet u kojem se Srebrenica neće ponoviti nikada nigdje i nikome više. Lako je reći "nikada više", ali treba svakog dana činiti tako da ponavljanje zločina istrebljenja bude nemoguće nigdje i nikome. Ipak, svjedoci smo da su ratna dejstva posvuda na svijetu, i da ponovo imamo namjere istrebljenja naroda, ubistvima, morenjem glađu - mimo svakog pravila međunarodnog prava".

Zato, kako navodi Vujović, sjećanje na Srebrenicu mora ostati živo u našim mislima i djelima.

"Krivična odgovornost koju sudovi utvrde je individualna, a nikada kolektivna, i zato pozivamo na sveukupnu podršku pravosudnim institucijama u naporima da pravdi privedu sve odgovorne za zločine počinjene u Srebrenici i drugim mjestima tokom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. To je važno za dostojanstvo preživjelih i izraz je poštovanja prema žrtvama. Takođe je i olaksanje porodicama i predstavmicima naroda koji su zločine činili, da njihovi potomci i sunarodnici ne nose kolektivnu krivicu. Crna Gora kao multietnička država, koja vodi proevropsku politiku, uvijek pruža napor ka prevazilaženju i smanjivanju tenzija, etničkih distanci i drugih podijela i njeguje kulturu sjećanja. Na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 11. jul, promovišemo kulturu istine, edukaciju, empatiju prema žrtvama, pravdu i pomirenje. Ministarstvo kulture i medija će u narednim danima nizom aktivnosti obilježaviti sjećanje na stradale u Srebrenici", zaključila je Vujović.