Vlada je, na danas održanoj 40. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o uređivanju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa.

Foto: gov.me, Đorđe Cmiljanić

Predmet ugovora je, kako je saopšteno, regulisanje prava svojine i drugih stvarnih prava koja su fizička i pravna lica jedne ugovorne strane stekla na pokretnim i nepokretnim stvarima na teritoriji druge ugovorne strane, koja imaju na teritoriji te ugovorne strane istu pravnu zaštitu pred sudovima i drugim državnim organima, kakva je garantovana domaćim fizičkim i pravnim licima.

“Pod pravom svojine i drugim stvarnim pravima, u smislu ovog ugovora, smatraju se i prava koriščenja, upravljanja i raspolaganja, stečena na sredstvima u društvenoj, odnosno državnoj svojini i stečena pravnim poslom, uz naknadu koja je utvrđena u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom svake od ugovornih strana. Ugovorom je takode definisano da će ugovorne strane na svojoj teritoriji omogućiti sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava fizičkim i pravnim licima druge ugovorne strane, ako je važeći pravni osnov za sticanje nastao do datuma: za Crnu Goru 3. jun 2006. godine, a za Republiku Sjevernu Makedoniju 8. septembar 1991. godine, bez obzira na mjesto zaključenja pravnog posla iz kojeg je nastao taj pravni osnov. Svaka od ugovornih strana će na svojoj teritoriji omogućiti sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava fizičkim i pravnim licima druge ugovorne strane nakon ovih datuma, u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom svake od ugovornih strana”, saopštili su iz Vlade.

Takođe, donijeta je Uredba o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2024. godinu.

“Obeštećenje bivšim vlasnicima, u skladu sa odredbama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, isplaćuje se u jednogodišnjim ratama, čija isplata se vrši 15. jula svake godine po konačnim rješenjima dostavljenim Fondu za obeštećenje do 31. decembra prethodne godine, prema raspoloživosti sredstava u Fondu, do njihove konačne isplate. Zakonom o budžetu za 2024. godinu je za obeštećenje planirano 9.050.000 eura, pa je, u skladu sa planiranim sredstvima, Uredbom utvrđena dinamika i način isplate godišnje rate za tekuću godinu. Isplata se obračunava prema vrijednosti koja odgovara 13 % od preostalog neisplaćenog iznosa obeštećenja utvrđenih konačnim rješenjima komisija. Obračun rate za svakog bivšeg vlasnika, odnosno nasljednika, izvršiće se prema njegovom udjelu (nasljedni udio) u preostalom neisplaćenom iznosu obeštećenja utvrđenim rješenjem Komisije, a isplata će započeti 15. jula 2024. godine. Uredbom je propisano da će se za izvršna rješenja čiji iznos obeštećenja ne prelazi 10.000 eura, isplata godišnje rate izvršiti u cjelokupnom iznosu”, dodaje se u saopštenju.

Vlada se upoznala sa Izvještajem o realizaciji Kapitalnog budžeta za drugi kvartal 2024. godine.

“Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu za Kapitalni budžet su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 240.012.958,82 eura za realizaciju 332 aktivnosti (projekta) ukupne procijenjene vrijednosti 2,9 milijardi eura, koji se realizuju preko Uprave za saobraćaj i Uprave za kapitalne projekte. U prvih šest mjeseci za realizaciju Kapitalnog budžeta potrošeno je 61,2 miliona eura, ili 26 % od ukupno planiranog iznosa, od čega je 5,7 miliona plaćeno iz kredita, a 4,73 miliona iz EU donacija (IPA projekti). Imajući u vidu da je u istom periodu prošle godine potrošeno 36,69 miliona eura (18 % od planiranog), tj. čak 24,5 miliona manje, dinamika izvršenja za prva dva kvartala tekuće godine poboljšana je za čak 66 %, konstatovano je u Izvještaju. Vlada će Izvještaj dostaviti Skupštini Crne Gore, shodno zaključku 11 Odbora za ekonomiju, finansije i budžet sa Osme sjednice održane 27. decembra 2023. godine”, navode iz Vlade.

Data je saglasnost Upravi za državnu imovinu za popunu radnog mjesta u zvanju direktor/ica Uprave za državnu imovinu koje nije predviđeno Kadrovskim planom za 2024. godinu. Popuna je, dodaju, neophodna u cilju obezbjeđivanja funkcionalnosti rada organa.

Vlada je donijela Odluku o obrazovanju koordinacionog tima za sprovođenje reforme javne uprave.

“U cilju osiguranja kvalitetne reforme javne uprave u Crnoj Gori, Vlada je u decembru 2021. godine usvojila Strategiju reforme javne uprave 2022-2026, sa Akcionim planom 2022-2024. Ovim dokumentom je definisan osnovni cilj – zajedničko građenje odgovorne, efikasne, transparentne javne uprave, okrenute potrebama građana i privrede. Osnovni preduslov realizacije Strategije je kvalitetna i efikasna koordinacija ovim procesom, kako na političkom, tako i na administrativnom nivou, radi čega je obrazovan Koordinacioni tim, sa šest koordinacionih tijela, i to: za organizaciju i rad javne uprave, za službenički sistem u javnoj upravi, za transparentnost i otvorenost rada javne uprave, za sistem lokalne samouprave, za razvoj i pružanje usluga i za strateško planiranje”, saopšteno je iz Vlade.

Usvojena je Informacija o izjavi kojom se, u skladu sa Memorandumom nacionalne bezbjednosti o zaštitnim mjerama i odgovornosti u vezi sa prenesenim odbrambenim artiklima i uslugama Sjedinjenih Američkih Država, potvrđuje da će Crna Gora pomoć SAD koristiti u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, kao i da će olakšavati isporuku humanitarne pomoći SAD u područjima sukoba.

“Memorandum predviđa da sve zemlje koje treba da prime pomoć u odbrambenim artiklima i, po potrebi, odbrambenim uslugama, prije prijema pomoći dostave pisanu izjavu kojom potvrđuju da će američku pomoć koristiti u skladu sa važećim međunarodnim humanitarnim pravom. Istovremeno, Memorandum predviđa obavezu onih država koje su već primile ili kontinuirano primaju ovu vrstu američke pomoći, a nijesu u oružanom sukobu, da u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog memoranduma, dostave predmetne izjave u pisanoj formi. Namjera Memoranduma je da se spriječi transfer oružja koji može dovesti do kršenja kako ljudskih prava, tako i međunarodnog humanitarnog prava. S tim u vezi, Vlada je prihvatila tekst Izjave i ovlastila ministra odbrane da potpiše ovaj dokument”, zaključuje se u saopštenju Vlade.