Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula komentarisao je situaciju u kojoj crnogorski političari Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić nisu poželjni u Hrvatskoj.

Foto: Arhiva/Vlada Crne Gore

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske u četvrtak je notom koja je upućena Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, obavijestilo Crnu Goru da je Republika Hrvatska proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, zastupnika u Skupštini Crne Gore te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, nepoželjnima u Republici Hrvatskoj zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe.

“Mandić i Knežević su nositelji različitih političkih inicijativa koje su već godinama na tragu negiranja crnogorske državnosti i nacije. S druge strane, proaktivni su u približavanju politici ruskog predsjednika Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Bili su i optuženi da su na dan izbora 2016. godine bili organizatori pokušaja državnog udara i za to su bili i osuđeni”, objasnio je Picula i dodao:

“Knežević je spomenuo da je njegov djed poginuo u borbi za oslobađanje Karlovca na Đurđevdan 1945. godine, što je 23. juna. Čudno je da je Karlovac trebalo oslobađati nakon Berlina koji je pao krajem. U cijeloj ovoj priči je puno toga konfuzno”, dodao je.

Trenutnu crnogorsku politiku je opisao kao “mimikriju i provokacije”.

“Mimikrija se odnosi na fingiranje proevropskih stajališta i želje da Crna Gora izađe iz blokade koju je sama sebi nametnula, a s druge strane provocira jedinu zemlju članicu EU-a s kojom graniči. Umjesto da redukuje broj otvorenih pitanja, ona ih povećava", kazao je Picula.

Rezolucija o Jasenovcu

Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su 28. maja Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Rezolucija je sredinom juna predata u parlamentarnu proceduru kao odgovor na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

“Ja bih ukratko opisao da je riječ o rezoluciji s predumišljajem”, kazao je Picula, a potom dodao: “Nisu planirali taj potez mjesecima ranije već su stavili Rezoluciju na dnevni red u onom trenutku kad je postalo jasno da će biti usvojena Rezolucija o Srebrenici", kazao je on. 

Što ova odluka znači za diplomatske odnose?

Picula pozdravlja potez Republike Hrvatske i smatra ga jasnim znakom da odnosi dvije države ulaze u zonu krize:

“Čini mi se da će trebati dosta napora i povoljnih okolnosti da Crna Gora i Hrvatska izađu iz ove situacije. Jednako tako, ovo govori da će Crna Gora imati problema na svom putu prema članstvu u Evropskoj uniji", kaže Picula.