Od početka godine pet osoba izgubilo je život na radnom mjestu, a zbog nepoštovanja preporuka Udruženja zaštite i zdravlja na radu, moglo bi biti novih nesrećnih slučajeva.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Vijesti o poginulim radnicima na građevini nerijetko pune naslovnice crne hronike.

Samo ovog mjeseca su se dogodila dva takva slučaja, 2. jula u Čanju i 10. jula u Pljevljima.

I pored inspekcijskih nadzora, apeli i zakoni često se ne poštuju. Čak i kada su ekstremni vremenski uslovi.

Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu kaže da se pravila i preporuke Ministarstva rada i socijalnog staranja svakodnevno krše.

Kada su temperature iznad 36°C, nepodnošljivo je da se radovi obavljaju prema aktuelnoj procjeni rizika, odnosno prema preporukama Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje te preporuke donosi na početku svakog ljeta.

I shodno tim preporukama rad ne bi smio da se odvija u intervalima između 11 i 16 sati, da se rad odvija u smjenama, da se zaposlenima obezbijedi dovoljna količina vode, hladovina, aklimatizacija, zaštitna oprema koja je adekvatna za ovako visoke temperature.

U toku ove godine od 1.174 inspekcijska nadzora konstatovana je 2.101 nepravilnost.

Inspektor rada Zlatko Popović kazao je u izjavi za TVCG da je od toga donešeno nekih 89, odnosno devet rješenja o uklanjanju nepravilnosti.

“Izdata su i 420 prekršajna naloga u kojima je izrečeno ukupno 166.230 eura novčanih kazni”, dodao je on.

Ipak, rad na crno i glava u torbi otkrivaju mračnu stranu crnogorskih gradilišta.

Nenad Marković iz Sindikata građevinarstva kaže da se teže povrede odnose na pada visine kao i na obrušavanje zemlje.

“Laiku je dovoljno vidjeti da skele koje su postavljene na objektima visokogradnje većina nemaju zaštitnu ogradu dok objekti nisu adekvatno obezbijeđeni”, ukazao je on.

Radnu snagu u Crnoj Gori do sada su činili državljani Albanije, Kosova i Turske, a kako kaže inspektor Popović, u posljednje vrijeme ima i Azerbejdžanaca.

Kazne za neodgovorna lica se kreću od 500 do 15 hiljada eura, s tim što je inspekcija u obavezi da izrekne najnižu.

Poslodavac ili preduzetnik koji tu kaznu plati u roku od mjesec, plaća je umanjenu za 30 procenata. O sudskoj praksi da ne govorimo.

Janković stoga ukazuje da 350 eura ni na koji način ne može motivisati poslodavca da primjenjuje mjere zaštite, da se pridržava zakona i da se trudi da naredni put izbjegne kaznu.

“Vrlo malo imamo podataka o sudskoj praksi, gotovo da ne imamo uvid u to. Ti slučajevi se odugovlače, jako dugo traju i najčešće se završavaju onako kako ste vi rekli, da odgovorni bivaju kažnjeni novčanom kaznom ili nekim kućnim pritvorom”, zaključila je Janković.

Iz Udruženja poručuju da, iako su neke evropske zemlje, poput Španije i Velike Britanije, zabranile rad na otvorenom pri visokim temperaturama, donosioci odluka u Crnoj Gori su ostali na preporukama.

Očito nedovoljno.