Iako iz Evropske komisije konstantno upozoravaju na kašnjenja u imenovanjima, i dalje je 20 odsto sudskih mjesta upražnjeno. Jedan od razloga nezainteresovanosti mladih sudija su i neadekvatna primanja, kažu u Udruženju sudija. Iz Sudskog savjeta ukazuju na prekobrojne predmete, dok u Ministarstvu pravde vjeruju da će reforme poboljšati status u pravosuđu.

Foto:  Arhiva/Kolektiv.me 

Nezavisnost pravosuđa je veoma važna za efikasnost i ostvarivanje prava na pravično suđenje, no postoji veliki jaz između očekivanja i realnog stanja, poručuju iz udruženja sudija.

“Kada budu izabrani tih 20% sudija, mi možemo očekivati i efikasnost, tj. poboljšanje efikasnosti za tih 20%. Sa druge strane, javnost mora da zna da je crnogorsko sudstvo već skoro četiri godine bez predsjednika Vrhovnog suda. Biti bez predsjednika Vrhovnog suda znači biti bez lidera, znači biti bez prvog među jednakima, a predsjednik Vrhovnog suda je jako bitna ličnost, jako bitna funkcija u funkcionisanju pravosudnog sistema”, kaže Ilija Radulović iz Udruženje sudija.

Opterećenost, pritisci, nedovoljna zaštita i slabija primanja sudsku granu vlasti čine sve manje primamljivom.

“Sudija početnik je toliko nisko plaćen da je za mlade ljude takva zarada, za ono što moraju da isporučuju kao svoj rad, nezadovoljavajuća i neprimamljiva. Trenutna plata sudije osnovnog suda koji je početnik je 1.150 eura”, navodi Radulović.

Pored nedostatka motivacije i vremena fali kako bi se predmeti u roku završili.

“Kada pronađe takvog kandidata i kada ga izabere za sudijsku funkciju, on se suočava sa ogromnim brojem predmeta koje ne može da riješi u okviru redovnog radnog vremena. Prinuđen je da dio svog vremena koji je posvećen njegovoj porodici, njemu i njegovim prijateljima, preusmjeri na rješavanje predmeta. Taj dio vremena mu nije plaćen”, navodi Rade Ćetković iz Sudskog savjeta.

Neujednačenost zarada u pravosuđu predstavlja poseban problem. Tako, recimo, zapisničarka u SDT-u ima veća primanja od sudija osnovnog suda, prenosi TVCG. O drugim profesijama i da se ne govori, kaže naš sagovornik.

U Ministarstvu pravde kažu da je preporuka Venecijanske komisije da se zarade u pravosuđu urede posebnim zakonom. Novom reformom preuzeli su više mjera kako bi olakšali sudijama koji rade van svog mjesta. Smanjili su i rok obuke.

“Takođe, bavili smo se i pitanjem zarada, kao posebnim aspektom i to na način, tako što smo upravo izmjenama pomenutih zakona predvidjeli obavezu u donošenje jednog posebnog zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija, dakle i sudija i državnih tužilaca, na način da bi na jedan održiv i sistemski put našli odgovarajuća rješenja”, ističe Momir Jauković iz Ministarstva pravde.

I iz Ministarstva finansija proslijeđeni su TVCG iznosi zarada sudija sa dežurstvom, gdje između ostalih sudija Osnovnog suda prima 1600 eura. Na udruženju tvrde da od preko 40 sudija, samo nekoliko njih koji rade dodatno istragu, prima taj iznos.

U Ministarstvu su ipak svjesni da je tu oblast potrebno urediti sistematski, jer je selektivno povećanje zarada za pojedine kategorije uticalo na narušavanje ujednačenosti zarada.