Blokade puteva ponavljaju se iz sedmice u sedmicu i otvaraju pitanje kako naći balans između prava na javno okupljanje i prava drugih građana koji zbog toga trpe.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Malo je društava poput našeg koje vrvi od ideja za javna okupljanja. Godine prolaze, zastave miruju, ali saobraćajnice iz mode ne izlaze. To je ovog ljeta bio najkraći put za ostvarenje prava.

"Nije naš cilj da uništavamo turističku sezonu, koja je ove godine dosta bila diskutabilna što tiče uspjeha. Međutim, ovo je jedini način da skrenemo pažnju na nas, jer bili smo nedavno, prošlog mjeseca bili ispred vlade Crne Gore, međutim, osim državnog sekretara Delice, niko nam se više ni obratio", kaže drvoprerađivač Almir Dacić.

Niko se ne obraća ni onima u koloni. I neće, dok upravo država, ne nađe balans između slobode okupljanja i slobode kretanja.

"Postoji mogućnost da se za slučaj poremećaja uobičajenog života i rada, djelovanje i pogotovo onoga što čini javni interes u određenoj sredini, ograniči pravo na slobodu okupljanja. Naravno, taj balans treba da pronađu organi koji su zaduženi za sprovođenje tog zakona i u svakom konkretnom slučaju da se odmjeri taj balans", kaže zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković

"Nigdje u konvencijip ravo na slobodu okupljanja nije apsolutno pravo da se ne može ograničiti i onamo gdje je riječ o pretjeranom kršenju i ometanju prava drugih građana,d ržava bi morala da reaguje", smatra advokat Miloš Vukčević.

Primjera za takvu reakciju ne fali, samo je pitanje, da li nadležni zbog mira u kući prihvataju i njenu blokadu. Da li se time vode u Upravi policije, danas nijesmo mogli saznati.

"Čini mi se da država pokušava da izbjegne i tu svoju obavezu, a da zaštiti i prava drugih građana koji žele da se slobodno kreću, da putuju, da se prevezu itd. Dakle, čini mi se da bi tu država trebala da dijelo ipak malo proaktivnije i da zaštiti i prava drugih građana", kaže Vukčević.

"Recimo u praksi Evropskog suda takva situacija je bila kada su blokirane tri saobraćanice, tri glavna autoputa koji povezuju ta područja u Litvaniji i država je procijenila da bi duže zadržavanje, odnosno pravo na slobodu okupljanja na takvim saobraćanicama predstavljalo ugrožavanje prava drugih, odnosno ograničenje prava drugih. Ali još jednom kažem, sve to mora da ima odgovarajući pravni, rekao bih, odgovor", dodaje Bjeković.

Čekajući na to, i zaštitnik svjedoči, najblaže rečeno, čudnim događajima.

"Da se u određenim okolnostima blokira jedna saobraćajnica koja je od nesumnjivo velikog značaja, recimo put, tunel kroz Jelovicu, iz prostog razloga što ste imali okupljanje koje je bilo usmjereno ka tome da se otvori tunel Jelovica. Sada imate okupljanje koje je uslovljeno time da se stvore dodatni uslovi z aživot i rad ljudi na tom području i Jelovica je zatvorena. Ništamanje ne smatram i spornim okupljanje u okviru kojega se blokira čitava jedna saobraćajnica ili tunel koji je od velikog značaja za ostvarivanje nekih drugih ekonomskih kretanja, kao što je, recimo, tunel Sozina", dodaje ombudsman.

Iz tunela se mora izaći. Mada su ovakvu praksu uspostavili ranije, upravo političari.