Od početka godine podnijeto je 26 krivičnih zbog sumnje na falsifikat inostranih obrazovnih isprava, kazali su za Gradski portal iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Od tog broja dvije krivične prijave se odnose na falsifikat diplome u odnosu na osnovno obrazovanje, 22 krivične prijave se odnose na diplome stečene u nivou srednjeg obrazovanja i dvije krivčne prijave zbog sumnje da su falsifikovane diplome u nivou visokog obrazovanja.

Foto: Kolektiv.me, arhiva

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su kazali da nemaju informacije o epilogu krivičnih prijava koje su podnijete, zato što, kako su kazali, Osnovno državno tužilaštvo nije u obavezi da ih povratno informiše o ishodu, piše Gradski.

Kazali su da je od početka 2024. godine, Ministarstvo podnijelo 26 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava.

„Od tog broja, podnijete su dvije krivične prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja, za diplome stečene u Turskoj. Takođe, podnijete su 22 krivične prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja, od čega je šest stečeno u Republici Srbiji, dvije u Bosni i Hercegovini, devet u Turskoj, jedna u Ruskoj Federaciji, dvije u Albaniji, jedna u Sjedinjenim Američkim Državama i jedna u Austriji. Podnijete su i dvije krivične prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja, koje su stečene u Velikoj Britaniji i SAD-u”, navode iz MPNI.

Dodali su da je u toku 2024. godine ukupno podnijeto 5.098 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava.

„Od tog broja, 2.967 zahjteva se odnosi na priznavanje inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog i srednjeg obrazovanja. Od navedenog broja, 411 zahtjeva je sa obrazovnih ustanova iz regiona, dok je 2.556 zahtjeva sa obrazovnih ustanova iz inostranstva. Takođe, podnijet je i 2131 zahtjev za priznavanje inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja. Od ovog broja 853 zahtjeva je sa obrazovnih ustanova iz regiona, dok je 1278 zahtjeva sa obrazovnih ustanova iz inostranstva“, ukazali su iz MPNI.

Istakli su da je od ukupnog broja podnijetih zahtjeva u toku 2024. godine, koji iznosi 5.098 zahtjev ukupno je riješeno 322 zahtjeva nivoa osnovnog i srednjeg obrazovanja, i to 248 riješenih zahtjeva obrazovnih isprava iz regiona i 74 riješena zahtjeva za priznavanje obrazovnih isprava iz inostranstva, a takođe i 785 zahtjeva nivoa visokog obrazovanja, od čega je 461 riješen zahtjev za priznavanje obrazovnih isprava iz regiona i 324 riješena zahtjeva za priznavanje obrazovnih isprava iz inostranstva.

Podsjećamo da je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović saopštila da su donešene 34 osuđujuće presude za posjedovanje lažnih diploma.

Najveći broj priznatih diploma potiče sa privatnih obrazovnih ustanova

Ukazali su da najveći broj priznatih obrazovnih isprava potiče sa privatnih ustanova iz regiona.

Foto: Ilustracija, Pixabay

„Prema dostupnim podacima 51 odsto priznatih obrazovnih isprava potiče sa strane privatne visokoškolske ustanove, dok od ukupnog broja priznatih obrazovnih isprava sa privatnih ustanova iz regiona, njih čak 60 odsto potiče iz Republike Srbije, oko 23 odsto iz Bosne i Hercegovine, dok je iz svih ostalih zemalja regiona procenat priznatih obrazovnih isprava oko 17 odsto“, naglasili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Podsjetili su da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, shodno Zaključku Vlade iz aprila obrazovalo Međuresorsku radnu grupu sa zadatkom da predloži model provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenom na privatnim i javnim obrazovnim ustanovama u regionu, i dostavi Ministarstvu na dalju nadležnost.

„Međuresorska radna grupa je uputila dopis svim ministarstvima i organima lokalne samouprave, da dostave podatke o zaposlenima iz djelokruga svoje nadležnosti u pogledu stečenog nivoa obrazovanja zaposlenih, da li je obrazovanje stečeno u Crnoj Gori ili inostranstvu, da li je stečeno na javnoj ili privatnoj ustanovi visokog obrazovanja, da li je obrazovanje stečeno u toku redovnog školovanja ili nakon zasnivanja radnog odnosa i dr. Nakon pribavljanja podataka o broju i strukturi zaposlenih u javnom sektoru, međuresorska radna grupa će sačiniti sveobuhvatnu analizu obrazovanja zaposlenih u javnim službama i Vladi dostaviti predlog modela, odnosno mjera, a sve u cilju zaštite crnogorskog tržišta rada“, tvrde iz MPNI.

Takođe, Ministarstvo je, kako su kazali, sačinilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija kojim će se jasnije i preciznije definisati kriterijumi koji se cijene u postupku priznavanja.

„U cilju unapređenja postupka priznavanja Nacrtom zakona se uvodi da u postupku priznavanja isprave o stečenom osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja, Ministarstvo može zatražiti mišljenje Nacionalnog savjeta za obrazovanje, odnosno Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja“, zaključili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Član Vladine komisije za provjeru lažnih diploma Zarija Pavićević u izjavi za Gradski portal, najavio da će za mjesec dana dobiti sveobuhvatnu informaciju o tome koliko ukupno postoji lica sa sumnjivom obrazovnom ispravom na nivou čitavog javnog sektora.

Tom prilikom, Pavićević je problematizovao broj sumnjivih diploma kod onih koji rade u javnom zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori.

„Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da makar jedna trećina svih diploma u zdravstvenom sistemu lažna, i one se dominantno odnose na srednji medicinski kadar. Do sada nismo zabilježili slučajeve doktora sa lažnim diplomama“, rekao je Pavićević.

Posebno je naglasio da je problem lažnih diploma kod srednjeg medicinskog kadra indukovan željom za povećanjem plate koji bi bila viša stotinu eura.

„Na osnovu ovoga se može vidjeti o kakvom sklopu ličnosti se radi, kakvi su to ljudi, kakav je to način svijesti i koliko su loše kolege i loši ljudi. Samo zato što neko zbog sitne materijalne dobiti rizikuje visoke zatvorske kazne“, zaključio je Pavićević.