Četvrtak, 05.09.2024 | 15:42
IZVOR: cdm.me

Vlada: Crnogorska ekonomija će naredne godine rasti 4,8 odsto

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 47. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog fiskalne strategije Crne Gore za period 2024-2027. godine, sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.




Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmljanić

“Na temelju ekonomske politike Crne Gore, strateških opredeljenja i kriterijuma fiskalne odgovornosti, Fiskalnom strategijom prezentovani su ciljevi fiskalne politike, mjere i aktivnosti za postizanje tih ciljeva i makroekonomske i fiskalne projekcije u periodu 2024 – 2027. godine”, navodi Vlada.

Cilj fiskalne politike u periodu trajanja mandata 44. Vlade Crne Gore je: predvidiva i podsticajna fiskalna politika koja će doprinijeti povećanju atraktivnosti Crne Gore kao investicione destinacije i povoljnijem poslovnom ambijentu u cilju stvaranja novih izvora ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i ubrzavanja konvergencije BDP per capita ka prosjeku EU.

“Imajući u vidu proklamovani cilj o punopravnom članstvu Crne Gore u EU tokom 2028. godine, odgovorno upravljanje javnim finansijama i ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo, kao i usaglašavanje propisa iz domena fiskalne politike sa relevantnom regulativom EU, apsolutni je prioritet prilikom donošenja novih i izmjene postojećih politika. Smanjenje deficita javnih finansija na kratak rok, zaduživanje isključivo za finansiranje kapitalnih projekata, odnosno ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, uz kontinuirani rast budžetskih prihoda i optimizaciju tekuće budžetske potrošnje preduslovi su makro-fiskalne stabilnosti”, navodi Vlada.

Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će, ističe Vlada, u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7 odsto, odnosno po godinama 3,8 odsto u 2024, 4,8 odsto u 2025, 3,1 odsto i 3,2 odsto u 2026. i 2027. godini.

“Usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno usporavanje inflacije, koja će prosječno iznositi 3 odsto u periodu 2025 – 2027. godine. U skladu sa fiskalnim okvirom za isti period, izvorni prihodi budžeta kreću se u rasponu od 2.772,6 miliona eura ili 38,1 odsto BDP-a u 2024, do 3.081,2 miliona eura ili 35,8 odsto BDP-a u 2027. godini”, navodi Vlada.

Kako su dodali, stabilnost prihoda i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera poreske i politike unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.

Na drugoj strani, naglašavaju u Vladi, budžetski rashodi centralnog nivoa kreću se u rasponu od 3.009,6 miliona eura ili 41.3 odsto BDP-a u 2024. godini do 3.364 miliona eura ili 39,1 odsto BDP-a.

“Kada je u pitanju upravljanje javnom potrošnjom strategija politike bazira se na: reformi sistema socijalne zaštite u cilju usmjeravanja socijalnih fondova onima kojima je to potrebno i razvoja sistema usluga socijalne zaštite, reformi preduzeća u većinskom vlasništvu države, optimizaciji javne uprave kroz sprovođenje funkcionalnih analiza koje treba da identifikuju oblasti u kojima je neophodno izvršiti racionalizaciju broja zaposlenih i onih oblasti koje zahtijevaju dodatno kadrovsko jačanje u kontekstu zahtjeva iz EU agende i kvalitetnijeg pružanja javnih usluga, reformi sistema zarada u javnom sektoru, kao i zadržavanje visokog nivoa izdvajanja za finansiranje kapitalnih projekata”, dodaje Vlada.

Trend snažnog rasta budžetskih prihoda, sa jedne i rast navedenih kategorija javne potrošnje sa druge strane, opredjeljuju nivo budžetskog deficita koji se kreće od 3,54 odsto BDP-a u 2025. do nivoa od 3,3 odsto BDP-a u 2027. godini.

“U tom smislu, u posmatranom periodu nije narušeno fiskalno pravilo, predviđeno Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, i pored toga što se država odriče jednog dijela prihoda po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na rad u korist zaposlenog i poslodavca. Imajući u vidu navedeno, neophodno je napomenuti da se u svim godinama pojekcija ostvaruje suficit tekuće budžetske potrošnje, što govori u prilog tome da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje vrši isključivo za potrebe realizacije kapitalnih projekata kojima se daje podrška projektovanom ekonomskom rastu”, ističe Vlada.

Vlada je donijela Odluku o ukidanju saglasnosti za osnivanje slobodne zone „Novi duvanski kombinat“ Podgorica.

“Imajući u vidu da je usljed obustave proizvodnje došlo do prodaje proizvodnih linija, kao i otpuštanja zaposlenih, ocijenjeno je da su su trajno prestali uslovi po osnovu kojih je dobijena saglasnost na osnivanje Zone i da više ne postoji ekonomska opravdanost za nastavak njenog poslovanja”, dodaje Vlada.

Vlada je usvojila Informaciju o projektnim prijavama pripremljenim za podnošenje u okviru 31. poziva tehničke podrške za pripremu projektne dokumentacije i produženog 10. poziva za sufinansiranje investicija za sprovođenje infrastrukturnih projekata kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO).

“Dostavljanje projektnih predloga kroz navedene pozive odnosi se na nove ili postojeće projekte u oblasti održivog saobraćaja, čiste energije, digitalne budućnosti, zaštite životne sredine i klimatskih promjena i razvoja ljudskih resursa”, navodi Vlada.

Rok za dostavljanje projektnih predloga za oba poziva je 6. septembar 2024. godine, a na oba poziva pristigla je po jedna projektna aplikacija.

U prvom roku, ponudu je dostavilo Ministarstvo pomorstva i to: Izrada studija, tehničke, tenderske i dokumentacije za zaštitu životne sredine za nekoliko komponenti u Luci Bar uključujući njeno povezivanje sa željezničkom stanicom Bar.

“Glavni cilj projekta je da se kroz prvu komponentu unaprijedi dokumentacija radi produbljivanja morskog dna u Luci Bar, širenja putničkog terminala, rekonstrukcije solranih sistema i izgradnje zatvorenog lučkog skladišta”, ističe Vlada.

Kroz drugu komponentu je planirana priprema dokumentacije radi poboljšanja ukupnog stanja željezničke mreže u okviru Luke Bar i unapređenja željezničke veze između željezničke stanice Bar i luke Bar u Crnoj Gori.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,62 miliona eura.

U produženom roku projektnu aplikaciju je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i to: Dionica Mateševo-Andrijevica – priprema glavnog projekta sa pratećom tehničkom i tenderskom dokumentacijom, nadzor nad pripremom tehničke dokumentacije i izvođenjem radova, i izgradnja dionice.

“Glavni cilj projekta je ostvarenje pune izgrađenosti i regionalnog povezivanja uz smanjivanje regionalnih neravnomjernosti i povezivanja sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda Evropske unije i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona tržištu EU”, navodi Vlada.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 604,6 miliona eura, dok je kroz ovaj poziv planirano podnešenje projektne prijave u iznosu od 144 miliona eura.

Pored toga, predviđeno je da nacionalno izdvajanje iznosi 153,1 milion eura, dok je kreditno zaduženje kod vodeće međunarodne finansijske institucije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) procijenjeno na 200 miliona eura.

Data je saglasnost za izvođenje pripremnih radova za građenje složenog inženjerskog objekta tj. izradnju puta petlja „Veruša” – Lopate dužine cca 3,2 km.

Planirana saobraćajnica predstavija dionicu regionalnog puta Gusinje/Plav – Veruša, preko koje se ostvaruje povezanost regionalnog puta R-13 Bioče – Mateševo – Kolašin sa auto-putem Bar – Boljare.

Investitor radova je Uprava za saobraćaj, a Glavni projekat izgradnje puta izrađen na osnovu Urbanističko – tehničkih uslova broj: 08-9990/11-2022 od 19.01.2023. godine, izdatih od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Osnovna trasa saobraćajnice je dužine cca 3,2 km i širine kolovoza 6,60 m, sa koje je projektovano više pristupnih puteva za prilaze naseljima sa više stambenih objekata male gustine naseljenosti, kao i četvorokraka raskrsnica koja ujedno predstavlja mjesto uklapanja nove trase u trasu regionalnog puta R-13.

Pripremni radovi obuhvataju geodetsko obilježavanje trase, odstranjivanje grmlja i drveća, iskop, utovar i odvoz zemljanog materijala a potrebe izrade pristupnih puteva novoj trasi, sa petlje auto-puta Bar – Boljare i regionalnog puta R-13 Bioče – Mateševo – Kolašin.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Vrhovni sud: Nijesmo opstruirali izbor Mirjane Popović u SDT

Petak, 20.11.2026 | 13:34

Vrhovni sud Crne Gore demantovao je navode da nije odgovorio na zahtjeve Tužilačkog savjeta za dostavljanje mišljenja o stručnim sposobnostima Mirjane Popović, kandidatkinje za specijalnu tužiteljku, ističući da je na oba zahtjeva dostavio pisane odgovore i relevantnu dokumentaciju. Iz tog suda poručuju da Proširena sjednica nema zakonsko ovlašćenje da daje mišljenje o kandidatkinji kojoj je sudijska funkcija prestala prije raspisivanja oglasa, te odbacuju tvrdnje da su opstruirali postupak njenog izbora u Specijalno državno tužilaštvo.

Zečević potpisao memorandum sa Saudijskom Arabijom: Otvorena mogućnost za direktne avio-linije

Petak, 20.11.2026 | 10:21

Crna Gora i Saudijska Arabija uspostavile su regulatorni okvir za direktan vazdušni saobraćaj, koji omogućava obavljanje do 14 putničkih i 14 teretnih letova sedmično. Memorandum o razumijevanju potpisali su u Montrealu ministar saobraćaja Radoš Zečević i predsjednik saudijske Generalne uprave za civilno vazduhoplovstvo Abdulaziz bin Abdullah Al-Duailej, čime su stvoreni uslovi za razvoj novih avio-linija i jačanje turističke i privredne saradnje dvije države.

Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsko partnerstvo: U fokusu novi investicioni projekti i razvojni prioriteti

Petak, 20.11.2026 | 08:24

Jačanje ekonomske saradnje, realizacija zajedničkih razvojnih projekata i snažnija podrška francuskih finansijskih institucija investicionom ciklusu u Crnoj Gori bile su teme sastanka generalnih direktorica u Ministarstvu finansija Andrijane Ulić Rajović i Jelene Jovetović sa visokom delegacijom Francuske.

Zečević u globalnoj centrali IATA u Montrealu: Dogovorena posjeta stručnjaka Crnoj Gori i produbljivanje saradnje

Četvrtak, 19.11.2026 | 11:18

Ministar saobraćaja Radoš Zečević, sa državnim sekretarima Markom Milačićem i Božidarom Savovićem, održao je u Montrealu, u globalnoj centrali Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), sastanak sa delegacijom IATA, a time je, kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja, nastavljen dijalog započet pismom ministra od 5. novembra i odgovorom generalne direktorke IATA Saadie Zahidi od 12. novembra.

Slavski katalog - posebne cijene za posebne trenutke!

Četvrtak, 19.11.2026 | 10:58

Od domaćih specijaliteta do omiljenih dodataka - sve za slavsku trpezu pronadite u Voliju i Našem diskontu, po cıjenama koje vrijedi iskoristiti!

Vuković sjutra odgovara na pitanja poslanika

Nedjelja, 22.11.2026 | 13:23

Nastavak Treće posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore zakazan je za sjutra.

"Nervira me što radim svaki vikend, ali moram zbog sina": Boban Rajović otkrio zašto ne usporava

Nedjelja, 22.11.2026 | 13:14

Žrtvovao se da porodica ništa ne osjeti.

Naučnici razvili posebne čarape koje smanjuju napor pri hodanju

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:53

Naučnici su razvili posebne čarape koje povećavaju čvrstinu svoda stopala i smanjuju potrošnju energije tokom hodanja. Istraživanje je pokazalo da bi ovo jednostavno rešenje moglo da pomogne ljudima da hodaju duže i uz manje napora

Ibrahimović i Kos u Atini na sastanku posvećenom evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:36

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 23. novembra, na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona, koji će biti održan u Atini, na poziv grčkog ministra vanjskih poslova Jorgosa Gerapetritisa.

Ognjenović: Ovo je jedan od najvećih uspjeha crnogorskog sporta, naše vrijeme tek dolazi

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:27

Osvajanje zlatne medalje na ekipnom Svjetskom kupu u kineskom Hangdžouu predstavlja jedan od najvećih trenutaka u istoriji crnogorskog sporta, istakao je predsjednik Karate saveza Crne Gore Igor Ognjenović za Portal RTCG.

Oduzeta neprijavljena roba vrijedna više od 15 hiljada eura

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:11

Službenici Uprave carina oduzeli su na graničnom prelazu Dračenovac neprijavljene parfeme i futrole za naočare, ukupne vrijednosti 15,4 hiljade eura, saopšteno je iz te institucije.

Kolašin: Osumnjičena da je gradila vikendicu bez dozvole

Nedjelja, 22.11.2026 | 12:00

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv Z. J. iz Bara zbog sumnje da je bez potrebne dokumentacije započela izgradnju vikend-kuće u mjestu Morački Koš, na teritoriji opštine Kolašin.

Zenović: Budva je postala đavolje igralište, usputna stanica nezajažljivih ambicija i lječilište kompleksa

Nedjelja, 22.11.2026 | 11:20

Tmurni oblaci su se nadvili nad Budvom, postala je đavolje igralište, usputna stanica nezajažljivih ambicija i lječilište kompleksa, saopštio je danas lider i odbornik "Pokreta za Grad" Đorđe Zenović.

Spajić: Pred Budvom zadatak da sačuva svoju autentičnost i prepoznatljivost

Nedjelja, 22.11.2026 | 10:57

Decenijama unazad, metropola i prijestonica crnogorskog turizma, Budva, sa svojim nematerijalnim nasljeđem, prirodnim ljepotama i turističkom ponudom predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Crne Gore, saopštio je premijer Milojko Spajić.

Bijonse postavila novi rekord i ušla u istoriju Gremija

Nedjelja, 22.11.2026 | 10:48

Bijonse je postala prva izvođačica u istoriji Gremi nagrada koja je dostigla 100 nominacija tokom karijere. Na listi nominovanih za 2027. godinu prednjači britanska pevačica Rej sa čak 11 nominacija, dok je Rozalija dobila devet.