Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o visini iznosa studentskog kredita i stipendije za najbolje studente.

Foto: gov.me; Đorđe Cmiljanić

“U skladu sa Odlukom, minimalni studentski kredit iznosi 150 eura, prosječni 171 eura i maksimalni studentski kredit 215 eura, dok je visina stipendije za najbolje studente 300 eura”, navodi Vlada.

Ova odluka je donijeta kako bi se podržali studenti u ostvarivanju svojih obrazovnih ciljeva, uzimajući u obzir dostupna finansijska sredstva i zakonske okvire.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija svake godine dodjeljuje studentske kredite i stipendije studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju u inostranstvu, pod uslovom da su upisali semestar odgovarajuće godine studija.

Pravo na studentski kredit i stipendiju može se ostvariti jednom za određenu godinu studija i nivo obrazovanja. Iznosi se isplaćuju u deset mjesečnih rata. Prema aktuelnom zakonskom rješenju, visinu studentskog kredita i stipendije za najbolje studente utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva, zavisno od raspoloživih sredstava.

“Visina studentskog kredita ne može biti manja od 25 odsto minimalne zarade za zaposlene do petog nivoa kvalifikacije obrazovanja, dok visina stipendije za najbolje studente ne može biti manja od 50 odsto minimalne zarade za istu kategoriju zaposlenih”, navodi Vlada.

Željezničkoj infrastrukturi u 2023. godini iz sredstava Budžeta uplaćeno 14.994.064 eura

Vlada je usvojila Izvještaj o Zakonom o željeznici.

Propisano je da se razvoj željeznice planira Strategijiom razvoja Programa izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2023. godinu.

Godišnji program sadrži radove na održavanju prema vrstama, obimu i iznosu finansijskih sredstava, troškove za upravljanje i regulisanje saobraćaja, planirane radove na modernizaciji, rekonstrukciji i izgradnji infrastrukture.

“U Izvještaju se navodi da je Željezničkoj infrastrukturi u 2023. godini iz sredstava Budžeta uplaćen iznos od 14.994.064 eura, od čega 9.998.091 eura za tekuće održavanje, a 4.995.973 eura za plaćanje dospjelih obaveza po međunarodnim kreditima”, ističe Vlada.

U 2023. godini, ŽICG AD – Podgorica je, po osnovu naknada za zakup poslovnih prostora i korišćenje zemljišta, kao i za naknade po osnovu korišćenja postavljenih optičkih, elektroenergetskih i telekomunikacionih kablova u pružnom pojasu, fakturisala (bez PDV-a) iznos od 846.547 eura.

Foto: gov.me; Đorđe Cmiljanić

Na osnovu ostvarenog obima rada u 2023. godini, za trase putničkih i teretnih vozova fakturisano je 796.601 eura (bez PDV-a) operaterima, od čega Željezničkom prevozu 112.304 eura, a Montecargu 684.297 eura.

Zbog problema u likvidnosti, željeznička preduzeća duguju Željezničkoj infrastrukturi na kraju 2023. godine 3.118.005 eura, od čega: Željeznički prevoz 654.609 eura, a Montecargo 2.463.396 eura.

Ukupne obaveze ŽICG po osnovu otplate međunarodnih kredita za rekonstrukciju i modernizaciju na kraju 2023. godine iznose 29.441.894 eura.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno kao i činjenicu da godišnje obaveze za zarade zaposlenih iznose cca 8,5 miliona eura (prosječan broj zaposlenih u toku 2023. godine je 804 sa prosječnom zaradom od 634 eura), obaveze prema dobavljačima iz poslovnih sredstava 1.329.888 eura, a obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade 4.320.624 eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje kao ni vraćanje međunarodnih kredita, tako da  sredstva za ulaganje u infrastrukturu koja se opredjeljuju iz Budžeta na godišnjem nivou treba da budu značajno veća.

Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture

Vlada je usvojila Informaciju o projektu „Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture“.

Evropska prijestonica kulture je inicijativa Evropske unije koja je započeta 1985. godine i predstavija jedan od najambicioznijilh kulturnih projekata u Evropi. Cilj je promocija raznolikosti bogatstva evropskih kultura i isticanje osobina koje dijele, uz podršku međusobnom razumijevanju, interkulturnom dijalogu i osjećaju pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.

“Prestižna titula Evropska prijestonica kulture stiče se na period od godinu dana, a svake godine su nosioci najmanje dva grada iz država članica Evropske unije. Crna Gora ima pravo kandidature kao zemlja koja je u pretpristupnim pregovorima”, ističe Vlada.

Opština Nikšić je pripremila kandidaturu u cilju pružanja odgovora na sve zadatke koje proces aplikacije nosi sa sobom.

“Ovaj projekat donosi značajnu korist za grad, regiju i državu u kojoj se nalazi i to na kulturnom, edukativnom, socijalnom, ekonomskom i turističkom planu”, ističe Vlada.

To je, kako se navodi u Informaciji, jedinstvena prilika za obnovu gradova i regija, unaprijeđenje imidža, kao i unošenje inovacija u kulturni život gradova i podrška snaženju turističke ponude.

“Kandidatura Opštine Nikšić zasniva se na ideji Otvorenog grada, koja je ukorijenjena u lokalnom narativu grada i inspirisana vizijom trogirskog arhitekte Josipa Sladea Šilovića, autora prvog urbanističkog plana Nikšića iz 1883. godine. Ovaj koncept predstavija Nikšić kao mjesto susreta različitih kultura i stilova. Ideja Otvorenog grada je u skladu sa principima Novog evropskog Bauhaus-a: Otvoreni grad je lijep, inkluzivan i održiv grad, grad u kome su svi jednaki i svi imaju priliku zakreativni razvoj”, navodi Vlada.

Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentima

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentima.

“Donošenju Zakona pristupilo se kako bi  se omogućilo nadležnom organu da može zaključivati ugovore o saradnji sa državnim ili međudržavnim patentnim zavodima za pružanje informacionih usluga uključujući ugovore za pripremu izvještaja o pretraživanju i pisanog mišljenja, kao i da lice koje namjerava da pribavi izvještaj o pretraživanju sa pisanim mišljenjem da li njegov pronalazak ispunjava određene uslove propisane ovim zakonom, podnosi nadležnom organu prevod patentne prijave na engleskom jeziku i snosi troškove postupka”, ističe Vlada.

Nosiocu patenta se omogućava da, ukoliko nije podnio prijavu patenta za isti pronalazak ni jednom zavodu koji je preciziran važećim zakonom, može zatražiti od nadležnog organa da pribavi rezultat ispitivanja patentibilnosti njegovog pronalaska putem jednog od međudržavnih zavoda, s kojima ima potpisan ugovor o saradnji.

“Razlika u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje sastoji se u činjenici da je do sada bilo moguće da nosilac patenta pribavi rezultat ispitivanja patentibilnosti njegovog pronalaska samo putem jednog od državnih patentnih zavoda države sa kojom nadležni organ ima potpisan ugovor o saradnji” , navodi Vlada.

Pored ostalog, utvrđeno je da podnosilac zahtjeva za poništavanje patenta snosi troškove nadležnog organa i troškove koje naplaćuje državni patentni zavod sa kojim je zaključen ugovor o saradnji, a u vezi sa postupkom poništaja patenta.

Predloženim izmjenama i dopunama je važeći zakona usaglašen sa Sporazumom o primjeni člana 65 Konvencije o priznavanju evropskih patenata u dijelu preciziranja jezika na kojem je nosilac patenta dužan da dostavi nadležnom organu patentni spis.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji aktivnosti iz Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024 – 2026 (za prvih šest mjeseci 2024. godine).

“Cilj Programa je smanjenje učešća neformalne ekonomije u BDP, dok se svrha Programa najvećim dijelom odnosi na smanjenje neformalnosti kod registrovanih preduzeća i preduzetnika, uključujući prvenstveno poresku evaziju (neprijavljivanje prihoda ili trampa legalnom robom) i izbjegavanje plaćanja punih poreskih obaveza (prijavljivanje dijela zarada zaposlenih, pružanje neregistrovanih usluga i sl)”, navodi Vlada.