Ljudi koji prestanu da puše, čak i u zreloj dobi mogli bi da produže svoj životni vijek, prema novom istraživanju.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Nalazi ukazuju na to da nikada nije kasno za izbor zdravog načina života.
Naučnici za javno zdravlje sa Univerziteta u Mičigenu (U-M) kažu da njihovo istraživanje podržava „veoma važnu procjenu da je prestanak pušenja najbolja stvar koju ljudi mogu da urade da produže svoj životni vijek“.
To saznanje moglo bi ozbiljno da motiviše ljude koji puše cijeli život i koji su se možda pomirili sa dugoročno povišenim rizikom od kancera ili kardiovaskularnih bolesti.
Studija sprovedena na skoro 13.000 muškaraca srednjih godina otkrila je da su oni koji su pušili 30 ili više cigareta dnevno na početku istrage bili suočeni sa 21 odsto većim rizikom od smrti u narednih 25 godina, prenosi Science alert.
Ali ovi rizici nisu zacrtani u kamenu. Brojne studije su otkrile da prestanak pušenja u bilo kom uzrastu prati kratkoročne zdravstvene koristi, a istraživači u U-M su sada otkrili da dugoročne koristi nisu ograničene samo na mlade i sredovječne odrasle koji su prestali da puše.
Njihove procjene ukazuju na to da su ljudi između 35 i 75 godina, koji su u prošlosti pušili, značajno produžili svoj životni vijek odustajanjem od cigareta.
Koristeći javno dostupne, nacionalno reprezentativne zdravstvene podatke, tim je izvršio niz proračuna kako bi procijenio prosečan broj godina izgubljenih zbog pušenja i prosječnih godina dobijenih prestankom pušenja u različitim godinama.
Razmatrana životna dob za prestanak pušenja bila je 35, 45, 55, 65 i 75 godina.
Očekivani životni vijek onih koji su prestali da puše je upoređen sa onima koji su nastavili da puše u ovim specifičnim godinama i onima koji nikada nisu pušili u tim godinama, a ove procjene su prikazane na osnovu vjerovatnoće.
U poređenju sa onima koji nikada nisu pušili, predviđalo se da će pojedinci koji su pušili u dobi od 35 godina i nastavili a puše do kraja svog života izgubiti oko devet godina života u prosjeku, što je 23 odstoa ukupnog očekivanog životnog vijeka.
Nasuprot tome, ljudi koji su prestali da puše sa 35 godina imali su samo oko godinu dana razlike između očekivanog životnog vijeka i onih koji nikada nisu pušili. Drugim riječima, povratili su, u prosjeku, oko osam godina očekivanog života.
Nalazi su podržani prethodnom studijom istraživača iz Kanade i Norveške, koja je otkrila da ako osoba može da prestane da puši deceniju, potencijalno može da spriječi izgubljenu deceniju života. Ali čak iu starijoj dobi bilo je koristi za očekivani životni vijek.
Sadašnje istraživanje se slaže. Predviđeno je da će pojedinci koji su pušili sa 75 godina i koji su nastavili do kraja života izgubiti oko 4,4 godine života u prosjeku, što je skoro 50 odsto očekivanog životnog vijeka u ovom uzrastu.
Međutim, na osnovu krive vjerovatnoće, šanse da dobiju najmanje jednu godinu života među onima koji su prestali da puše sa 65 i 75 godina su 23 odsto, odnosno 14 odsto, što nije nešto što treba zanemariti.
Jasno je da najviše koristi dolazi kada pušači prestanu prije nego kasnije, ali to ne znači da je prestanak u starijoj dobi gubljenje vremena. To bi vam zapravo moglo dati na vremenu.
„Ovi nalazi mogu biti dragocjeni za kliničare koji traže naučne dokaze kako bi motivisali svoje pacijente koji puše da prestanu da puše“, zaključuju istraživači u U-M.
KOMENTARI (0)