Vjeroispovijest je bila još jedna tema rasprava u Crnoj Gori uoči i tokom popisa stanovništva koji je više od godinu dana bio u žiži javnosti. Između tema oko nacionalnosti i demografije, pomalo ispod radara je prošao podatak da se neznantno mali broj stanovnika u našoj zemlji izjasnio kao ateisti. Ateista je 14.260 osoba ili 2,29 odsto.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Novi popis stanovništva pokazao je da pravoslavni hrišćani sa više od 71 odsto čine većinsku vjersku grupu u Crnoj Gori.

Gotovo 20 odsto stanovnika ispovijeda islam, više od tri odsto je katolika, a ateista je više od dva odsto iliti 14 260.

Upoređujući podatke sa popisa iz 2011. godine, broj ateista u Crnoj Gori je porastao. Prije 13 godina, ateista u Crnoj Gori je bilo 7667. 

Profesor na Filozofskom fakultetu na Univerzitetu Crne Gore Vladimir Bakrač za Portal RTCG kazao je da postoje određene metodološke neuporedivosti kada je riječ o pitanju ateizma u Crnoj Gori. 

Podsjetio je da su najdominantnija religijska zajednica u Crnoj Gori hrišćanstvo i islam. Od toga su najviše zastupljeni pravoslavci, potom pripadnici islamske vjerske zajednice i rimokatolici.

"Ako pripadate nekoj vjerskoj zajednici, to može da znači da njoj pripadate tradicionalno, jer su toj vjerskoj zajednici pripadali vaš otac, djed i pradjed - vaši preci. To ne znači da ta osoba vjeruje ili ne vjeruje u Boga. Čak i taj pojam ateista iziskuje precizniju analizu: religiozan jesam, ali ne vjerujem u Boga, već u neku apsolutno mističnu moć", pojašnjava Bakrač u razgovoru za Rtcg. 

Bakrač je podsjetio na slučaj glumca Steva Žigona koji je bio deklarisani ateista, ali je često u javnim nastupima isticao da je rimokatolik i to još kršten. 

"On je govorio: ja potičem iz rimokatoličke porodice, ali sam deklarisani ateista. Dakle, formulacija pitanja iziskuje metodološku reviziju. Sa druge strane, postavlja se pitanje kako su ljudi shvatili pitanje na popisu. Često se dešava da se etnička pripadnost vrlo često dovodi u vezu sa religijskom pripadnošću. I to je nešto što zahtijeva podrobniju analizu", rekao je Bakrač. 

Prema riječima Bakrača, ako je društvo egalitarno u ekonomskom, pravnom, kulturološkom i socijalnom smislu, onda je u društvu porast nevjerujućih.

"Fjodor Dostojevski je to lijepo zapisao u svom romanu "Nečiste sile". Što je neki narod ili neko društvo siromašnije, ono sve više mašta o raju. Ako je društvena solidarnost krhkija, na tragu Dirkemove analize, onda postoji vjerovatno manji broj ateista i obrnuto: što je solidarnost veća - stepen religioznosti je manji", ukazao je on. 

Još jedno pitanje koje Bakrač problematizuje jeste: koja je to starosna grupa koji su se izjasnili kao ateisti.

"To je vrlo važno, posebno ako je riječ o starijoj populaciji ili o populaciji koja je vaspitavana u duhu real-socijalisticke ideje o religiji, koji su na neki način odgajani i vaspitavani u sistemski dirigovanom ateizmu. To mogu da budu tragovi iz tog perioda", naveo je on.

Podsjetimo, na popisu se ukupno 1 632 stanovnika izrazilo kao Jugosloveni iliti 0,26 odsto. Najviše ih je u Podgorici - 519, a u Herceg Novom je 215 Jugoslovena. 

"Da li je taj procenat Jugoslovena egalitaran sa procentom ateista? To bi mogla da bude naučna hipoteza koja iziskuje dublju analizu", zaključio je Bakrač.

Na popisu stanovništva u Crnoj Gori se ukupno 568 stanovnika izjasnilo kao protestanti. Jehovinih svjedoka ima ukupno 252, a 214 stanovnika izjasnili su se kao budisti.

Agnostika ima 2 524, a po pitanju vjere nije željelo da se izjasni 13. 093 stanovnika Crne Gore. 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Prema anketama instituta Gallup iz 2017. godine, kad je u pitanju region, po pitanju religioznosti prednjačila je Sjeverna Makedonija, gdje se 88 odstoispitanih izjasnilo kao religiozno.

Nakon Makedonaca najreligiozniji su stanovnici Kosova (83 odsto), Srbije (72 odsto), Hrvatske (70 odsto) i Bosne i Hercegovine (65 odsto). 

U Sloveniji se 47 odsto građana izjasnilo kao religiozno, a u Albaniji 39 odsto.

Prema tadašnjim Gallupovim podacima, Makedonci su ispali iz prvih 20 najreligioznijih naroda na svijetu.

U prethodnom istraživanju, rađenom krajem 2011. godine, oni su bili četvrti najreligiozniji narod na svijetu.

Ateista najviše u Kini

Ateizam je fenomen koji je prisutan u različitim djelovima svijeta, a neke zemlje se posebno izdvajaju po visokom procentu svojih građana koji se identifikuju kao ateisti.

Tako Kina ima 91 odsto ateista, Japan: 86 odsto, a tu su i dvije evropske zemlje: Švedska sa 78 odsto ateista i Češka Republika sa 75 odsto.

Ovi podaci pružaju uvid u raznolikost u pogledu vjerskih ubjeđenja širom svijeta.

Dok su neke zemlje veoma religiozne, poput mnogih na Bliskom istoku, druge su usvojile sekularniji pristup, sa visokim procentom građana koji se identifikuju kao ateisti.

U Kini, na primjer, tradicionalne vjerske prakse su postepeno izgubile popularnost tokom proteklih decenija, dok se u Japanu, iako postoji bogata vjerska tradicija, mladi sve više okreću prema sekularizmu.

Švedska, sa svojom dugom istorijom sekularnosti, takođe se ističe kao zemlja sa visokim procentom ateista.

Foto: Ilustracija, Pixabay