Legalizacije bespravno sagrađnih objekata u Crnoj Gori je na niskom nivou, a država ne čini dovoljno da nelegalnu gradnju zaustavi, već svojim djelovanjem pospješuje takvo ponašanje, ocjena je sagovornika Gradske RTV.

Foto: Arhiva/Kolektiv.me 

Problem nelegalne gradnje najbolje se ogleda u činjenici da ih na nivou države imamo 70 hiljada nelegalno sagrađenih objekata, od čega ih je u Podgorici preko 17 hiljada.

Građanski aktivista, Aleksandar Dragićević tvrdi da u građevinskoj branši vlada korupcija, pa samim tim, proces legalizacije ne funkcioniše kako treba, a kao prilog ovoj tezi Dragićević navodi da je u poslednjih pet godina legalizovano tek oko 3000 objekata.

"Najveći dio ilegalnih objekata u Podgorici koncentrisan je na Malom brdu, u Zagoriču, Maslinama, Zlatici. Imamo i izrazitu ilegalnu gradnju na Koniku, Ribničkim vrelima, polako i na Ćemovskom polju. Lokalna samouprava ne zna koliko je tih objekata“, kazao je Dragićević.

Divljoj gradnji se teško može stati na put dok su aktulene političke elite na vlasti, smatra građevinski inženjer Dragan Žarković. Podsjeća da se divlja gradnja tretira kao krivično djelo od 2008. godine, ali zakon tvrdi nije učinkovit pa za posljedicu imamo uzurpaciju najatraktivnjih lokacija u državi.

"Uzurpira se državno i opštinsko zemljište – Malo brdo, Zelenika, Kakaricka gora, park-šuma Gorica koja je godinama njegovana i predviđena kao „pluća grada“, ali ljudi su jednostavno došli, omeđili, prodavali placeve, a država je naočigled njenih institucija, dozvolila da se to dalje razvija“, ističe je Žarković.

Nelegalna gradnja negativno utiče i na imidž Crne Gore kao turističke destinacije. U rješavanje ovog problema treba da bude uključeno cjelokupno društvo, saglasni su sagovornici Gradske.