Lider Građanskog pokreta URA i doskorašnji premijer Crne Gore Dritan Abazović govorio je juče u Londonu o pitanjima bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

Foto: GP URA

Abazović je u svom izlaganju istakao tri tačke koje se moraju uzeti u obzir kada se govori o pitanju bezbjednosti regiona.

"Prva, poraziti nacionalizam i učiniti sve da se iskaže u funkcionalnijem obliku, uzimajući u obzir istorijski kontekst. Druga, jačanjem nezavisnih institucija i funkcionalne demokratije, i treća, efikasnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije", naglasio je Abazović.

Obrazlažući detaljno sve tri teze na panelu u organizaciji Ditchley fondacije, pred istaknutim gostima, predstavnicima Velike Britanije, Evropske komisije i amabasadorima brojnih zemalja, Abazović je naglasio potrebu da lideri Zapadnog Balkana moraju donositi hrabre odluke, koje će ih možda koštati podrške, ističući da je to jedini način da se urade istorijske stvari za region.

"Moramo drugačije. Umjesto mržnje treba nam saradnja. To podrazumjeva žrtvu. Sve ostalo je čuvanje "statusa kvo" koji ne odgovara nikome osim ljudima koji su ogrezli u korupciji", saopštio je Abazović.

Govoreći o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, naveo je brojne primjere koje je za mandata svoje Vlade sproveo kako bi se suzbio šverc cigareta i desetkovao narko-kartel.

"Iskazujem zahvalnost partnerima iz Velike Britanije, ali i Evropske Unije na svesrdnoj pomoći. Bez EUROPOL-a bi bilo nemoguće isporučiti rezultate. Odluka da nam ukinu 'embargo' na dotok informacija bila je istorijska za našu državu. Unutar sistema ima mnogo ljudi koji rade za mafiju, ali i dosta onih koji su hrabri, odlučni i pošteni. Upravo te hrabre ljude i profesionalce moramo da nagradimo, čuvamo i učinimo da se njihov entuzijazam prenese na druge", dodao je Abazović govoreći na panelu pod radnim nazivom "Zapadni Balkan: Kako osigurati demokratiju od potencijalnih prijetnji i ubrzati integraciju u evropsku i evroatlantsku zajednicu".

Govoreći o pitanju bezbjednosti regiona, Abazović je kazao da postoje dva velika neriješena pitanja koja sve muče, a to su odnosi Srbije i Kosova, kao i unapređenje unutrašnje kohezije unutar Bosne i Hercegovine.

"Tvrdim da ukoliko budemo imali više rezulata u razbijanju organizovanih kriminalnih grupa, da će se to direktno odraziti i na umanjenje nacionalizma. Strukture koje raspiruju mržnju su zapravo one kojima odgovara "status kvo". Većina građana od toga ima samo štetu", naveo je Abazović.

Kad je riječ o budućnosti regiona, Abazović je rekao da je put ka EU jednosmjerna ulica i da tu nema povratka.

"Razmisljanje o bilo kojoj alternativi pogubno je za Zapadni Balkan. Sa druge strane, EU mora razumjeti da će rasti nervoza ako ne bude brzog proširenja i da na taj način stvara atmosferu da neka od zemalja počne razmišljati u drugom pravcu. Da se to ne bi desilo obaveza je i Evropske komisije da otvori vrata novim članicama", zaključio je Abazović.