Kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora je tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama. Od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je očigledna, posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja, poručio je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29, koji se ove godine održava u Bakuu.

Foto: Kabinet Predsjednika Crne Gore

„Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija. Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti”, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, nijesu iznenađujući podaci UN-a da je 2024. godina na putu da postane najtoplija godina u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5°C iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.

Milatović je istakao da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.

„Putem našeg Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora je obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. Budući da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja. Paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela, dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema”, rekao je predsjednik Milatović.

On je poručio da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, a ove napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.

„Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva. Ove aktivnosti osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Crna Gora se takođe nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja. Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja”, naveo je Milatović.

Uspjeh Fonda je, kako je dodao, u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora. Ovaj partnerski pristup, kazao je, učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine.

Milatović je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.

„Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene. Saradnja je neophodna u ovom poduhvatu. Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti”, poručio je on.

Na marginama Samita, kako su zaključili, u odvojenim susretima Milatović je razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i prestolonasljednikom Kuvajta Sabahom Al-Halid Al-Sabahom.