U toku je premijerski sat na kome predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore.

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

Tok sjednice:

17.10 – Od donošenja Zakona o morskom dobru 1992. godine, u našoj državi su se desile značajne, kako političke, tako i sistemsko – pravne promjene. Zaživio je novi Ustav i novi zakoni kojima se uređuju: svojinsko – pravni odnosi, državna imovina, obligacioni odnosi, koncesije, luke, more, uređenje prostora i izgradnja objekata, jahte, zaštita životne sredine, morsko ribarstvo i marikultura, zaštita prirode, spomenici kulture, vode, inspekcijski nadzor, prekršaji i dr. Sve ovo ima direktni i indirektni uticaj na upravljanje, korišćenje i unapređenje morskog dobra,ističe Spajić u odgovoru.

Prema njegovim riječima Dugogodišnjom primjenom Zakona o morskom dobru, a imajući u vidu, u međuvremenu nastale promjene u pravnom sistemu države, došlo se do stava da je tretiranje vrijednosti morskog dobra potrebno kvalitetnije urediti, odnosno redefinisati.

“Namjera je da stvorimo optimalne i održive preduslove za potpunu, sveukupnu održivu valorizaciju morskog dobra. Svjesni značaja koje morsko dobro ima za našu državu, ali i primorske opštine, Vlada Crne Gore planira da u 2025. godini predloži na usvajanje, rješenje novog Zakona o morskom dobru. U pripremi ovog predloga će, pored ostalih, učestvovati i primorske opštine, uključujući, naravno, i Opštinu Ulcinj”, naglasio je Spajić.

16.53 – Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitao je Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

16.47 – O ovoj temi upravo pripremamo razgovor sa albanskim premijerom Edijem Ramom, saopštio je Spajić.

“Kada je u pitanju izgradnja međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, podsjetiću da je Sporazum između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o ovom poslu potpisan u februaru 2023. godine. Nakon toga, Vlada je, na sjednici 29. decembra 2023. godine, utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju ovog Sporazuma i dostavila ga Skupštini Crne Gore radi dalje procedure”, naveo je Spajić.

Zakon je stupio na snagu 20. marta 2024., a Sporazum 21. aprila iste godine.

“Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, u okviru sredstava opredijeljenih u Kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj, za aktivnosti izgradnje mosta preko rijeke Bojane – novi prelaz prema Albaniji, planirana su sredstva za izgradnju novog mosta dužine 150 metara i pristupne saobraćajnice dužine dva kilometra, kao i za usluge stručnog nadzora i eventualne potrebe eksproprijacije. Na ovaj način stvorene su zakonske pretpostavke za početak realizacije ovog projekta, nakon što se kompletira tehnička dokumentacija, u skladu sa međunarodnim sporazumom između Crne Gore i Albanije”, rekao je Spajić.

Dodao je, da je Predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane – novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura. Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom.

“Napominjem da je za realizaciju ovog projekta potrebno da se usvoji Prostorni plan Crne Gore, što uskoro očekujemo”, kazao je premijer.

16.43 – Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

16.37 – Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Premijer je rekao da razvoj socijalnog dijaloga o pitanjima od značaja za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih i poslodavaca i uslova njihovog života i rada od velikog je značaja za omogućavanje prijeko potrebne stabilnosti u oblasti radnih odnosa, koja je osnov stabilnosti čitavog društva.

“Ističem da je Vlada Crne Gore otvorena za saradnju i dijalog sa socijalnim partnerima na rješavanju otvorenih pitanja u praksi. Takođe, pozivam sve političke aktere da razmišljamo u pravcu stvaranja podsticaja koji će osnažiti poštovanje zakona, ali da svakako ojačamo i sve mehanizme kojima će se štiti prava zaposlenih u mjeri mogućeg”,kazao je Spajić.

16.20 – Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je istakao da je razlika između prethodne i ove vlasti što danas u parlamentu sjedi “konstruktivna opozicija”, a da je prije 2020. pola opozicije bojkotovalo, dok su drugi pokušavali d ablokiraju rad Skupštine na dan ulaska Crne Gore u NATO.

Nikolić je poručio da “brani principe”, a da je u “neslobodnoj Crnoj Gori” Knežević oslobođen.

“Poznajem Pažina i Darmanovića. Siguran sam da nisu uradili ništa mimo prava i osnovnih principa pravde. A što se tiče 2016. godine, sljedeći put kad sretnete Aleksandra Vučića pitajte ga šta je to strašno što je viđeno u podacima obavještajnih službi, a dostavljeno mu je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine”, istakao je.

Mandić je kazao da se sjeća Sky prepiske i koliko su određeni ljudi bili spremni da plate da njemu i Kneževiću bude presuđeno.

16.11 – “Ljudi su danas slobodni. Prije 2020. koristio se državni aparat da se plaše građani”, rekao je Spajić.

On je istakao da se snažno zalažu da se ispitaju sve eventualne zloupotrebe bilo koje grane vlasti, bilo koje institucije, u svim postupcima, pa samim tim i u predmetu na koji upućujete u Vašem poslaničkom pitanju.

“Čini nam se da danas, u odnosu na raniji period, imamo znatno drugačiju situaciju, prije svega u Državnom tužilaštvu. Vjerujem da će tako biti i u sudstvu, gdje se očekuju reforme, koje će dovesti do efikasnosti i zadovoljenja pravde u svakom postupku. Vlada ohrabruje sve nadležne institucije da se i po ovom pitanju na koje ukazujete odrede, ukoliko je došlo do bilo kakve zloupotrebe”, kazao je on.

Isto tako, naglasio je, da niti treba, niti smije biti uticaja na bilo koju instituciju koju ste pomenuli, ali da će Vlada uvijek snažno podržati, apelovati i na kraju ohrabriti svako pravično postupanje, koje je u skladu sa zakonima i međunarodnim sporazumima.

“Nažalost, u prethodnim decenijama svjedočili smo zloupotrebama i određenih institucija koje su, umjesto da štite prava građana, koristile svoje mehanizme i aparate sile u kontra smjeru. Nadamo se da su takve prakse prošlost i da se nikad neće vratiti”, naveo je premijer.

Pitao je da li se danas neko iz opozcije plaši da će biti maltretiran, da ga prati ANB, da ga hapse. da zbog postova na Facebooku neko odgovara.

“Sad su svi slobodni da kažu šta žele. Živjela sloboda…”, kazao je Spajić i poručio da je danas ova država slobodna i da se institucije danas oslobađaju.

Knežević je kazao da je slučaju državni udar i Zoran Pažin osumnjičen za djelo protivzakoniti uticaja.

“Mi samo očekujemo da Vi gospodine Spajiću ili gospodine Ibrahimoviću osumnjičenog Zorana Pažina i drugog koji, ako je pravde mora biti osumnjičen, a to je Srđan Darmanović povučete iz članstva u Venecijanske komisije. Mi doživljavamo pravosudni klimaks, ako ova dvojica ostanu u VK”, poručio je Knežević i dodao da je vrijeme više da se taj slučaj okonča.

16.05 – Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Poslanik koalicije “Za budućnost Crne Gore” kazao je da bi danas već bili u Evropskoj uniji da je taj savez ranije bio u Vladi.

“Velika je šteta što ranije nijesmo bili u nekoj od Vlada, jer bi Crna Gora već bila u EU”, naveo je on.

Zatim se obratio Spajiću.

“Nadam se da se makar malo kajete što nas nijeste ranije uključili, makar kad je blagočestivi profesor Zdravko Krivokapić bio uključen u formiranje apostolske Vlade. Možda bi on sada bio u Briselu, na Harvardu ili Oksfordu, ili slao one poruke kako je to radio na Bogosloviji ili na Mašinskom fakultetu”, istakao je on.

15.56 – Spajić je rekao da Vlada nije kupila nijedan objekat.

“Vlada je donijela odluku da se zakupi na period od dva mjeseca, po cijeni od šest eura po metru kvadratnom, ona je bila jedan od kriterijuma prilikom vrednovanja ponuda. Bilo koji objekat bliži postojećim domskim kampusima, imao bi prednost u broju bodova. Kada je u pitanju interesovanje, trenutno u ovom objektu boravi 120 studenata, dok se naredne sedmice očekuje useljavanje još njih 20. U međuvremenu, Vlada je zadužila organ nadležan za poslove državne imovine da, u skladu sa zakonskom procedurom, nađe najbolji način za rješavanje pitanja smještaja studenata”, kazao je on.

Potom je Spajić izašao iz sale pa je data pauza, jer poslanici neće da rade dok se premijer ne vrati.

15.51 – Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražila je od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

15.49 – U okolnostima kakve jesu, očekujemo da Opština Berane u dijalogu sa građanima dođe do alternativnog rješenja, a Vlada će, u slučaju da za to postoji potreba i osnov, biti spremna da u mjeri mogućeg pruži neophodnu podršku, rekao je premijer Spajić.

“Posebno naglašavam da je potrebno voditi računa o činjenici da u ovom slučaju ne smiju biti ugrožena ni prava kompanije LIDL koja je u zakonitoj proceduri došla do vlasništva nad ovom parcelom”, istakao je Spajić.

15.40 –Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

15.33 – Prioriteti koje je postavila 44. Vlada prilično su jasno definisani i odnose se na ubrzanje evropske integracije uz jačanje vladavine prava i snaženje ekonomskog rasta i standarda građana. Sprovođenjem ovih reformi Crna Gora postaće Švajcarska Balkana, a ja sam više nego uvjeren da je to naša izvjesnost, poručio je Spajić.

Prema njegovim riječima uz osnivanje Razvojne banke i Kreditno garantnog fonda koji će poslužiti kao oslonac privredi, siguran sam da ćemo ne samo biti Švajcarska Balkana nego i postaviti nove standarde za poslovnu zajednicu i razvoj ukupne ekonomije.

Nakon toga je rekao da članova Vlade nema u Skupštini jer – rade.

“Razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je do 2020. bila više od 20 puta. Sada je ta razlika četiri ili pet puta. To je suština”, kazao je on.

Nenezić je potom rekao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. godine koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je na to odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

 
15.17 – Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića “Gdje je na današnji dan Crna Gora “Švajcarska Balkana””.

On je primijetio da premijerskom satu prisustvuje samo troje članova Vlade.

Pored Spajića, u sali su jedino Ibrahimović i ministar bez portfelja Milutin Butorović.

“Jedini od 33 ministra i vicepremijera, rekao bih da će ova sjednica biti i posljednja u 2024. Očito se dešava nešto sa čim javnost nije upoznata”, kazao je on.

Nenezić je uporedio iznose potrošačkih korpi iz 2020. i 2024. godine.

“Živite li Vi u Crnoj Gori, ulazite li u prodavnice i apoteke, znate li kako je roditeljima koji imaju dijete i treba da mu kupe ljekove? Tokom 2020. godine minimalna sindikalna potrošačka korpa iznosila je 641 euro, a prosječna zarada 527 eura. U julu ove godine minimalna potrošačka korpa je 1.870 eura, a prosječna zarada 852 eura”, naveo je Nenezić.

15.15 – Razumijem i dijelim zabrinutost građana zbog slučajeva u kojima su optuženi za teška krivična djela oslobođeni bez adekvatnog nadzora, što ostavlja posljedice i predstavlja rizike po sigurnost i povjerenje u pravosudni sistem. To zahtijeva hitnu pažnju i djelovanje nadležnih tijela, poput Sudskog savjeta i Etičkog odbora. Vlada, u okvirima svojih nadležnosti, insistira na jačanju profesionalizma i odgovornosti u sudstvu, jer su greške koje ugrožavaju sigurnost građana apsolutno neprihvatljive, rekao je premijer.

“Kroz program Evropa sad 2, ali i ostale mjere, stvaramo bolje uslove i dodatnu podršku za zaposlene u pravosuđu, istovremeno očekujući veću odgovornost za efikasno, pravedno i zakonito postupanje”, poručio je on.

15.02 – Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On pita Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

14.58 – Abazović tvrdi da Spajić da “konstantno iznosi laži i da zbog toga guta knedle”.

“Moja saznanja su da je najveći motiv za kopanje ‘tunela’ imao jedan od finansijera PES-a. Sto puta sam rekao o kome se radi i rekao sam da je povezano sa ubistvom Duška Jovanovića”, naglasio je Abazović.

Govoreći o cijenama struje, rekao je da će građani platiti i subvencije koje je najavila Vlada.

“Armosfera će se promijeniti kad bude više istine”, naglasio je Abazović.

14.50 – “Balijagić je tamo gdje treba da bude – u zatvoru. Danas je Srbiji upućena inicijativa za njegovo izručenje i očekujemo da u najskorijem roku bude isporučen Crnoj Gori”, rekao je Spajić.

Spajić je istakao da su u vrijeme Abazovićeve Vlade iz države pobjegli Ljubo Milović i Radoje Zvicer.

“Vi o kopanju ‘Tunela’ dugog 50 metara nijeste imali pojma, neko je mogao da stavi eksploziv, da sravni pola državne uprave, a Vi nijeste imali pojma o tome. Ako imate saznanja o nekome da je bespotrebno unaprijeđen, slobodno prijavite GST-u, pa i nama”, odgovorio je Spajić Abazoviću.

14.45 – Nakon što je nastavljena sjednica, Abazović je rekao kako se ne može načuditi zbog čega je prekinuta.

“Spajić mi je u odgovoru napisao da se u toku moje Vlade desio ‘tunel’, pa ja imam dodatno pitanje – ko su ljudi koji su bili odgovorni za tunel a unaprijeđeni su za vrijeme Vaše Vlade? Ko su ljudi iz bezbjednosnog sektora koji su funkcijom odgovorni za ‘tunel’ a unaprijedili ste ih”, upitao je on.

14.40 –Predsjednik i poslanik Građanskog piokreta URA Dritan Abazović je danas tokom premijerskog sata u Skupštini imao debatu sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Potom je data pauza.

14.25 – Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

“Čestitam pripadnicima policije Srbije na hapšenju Balijagića. Želim da pohvalim naše policajce koji su danima tragali za Balijagićem. Interesuje me šta ćete Vi sada da uradite”, pitao je Abazović.

On je pitao kada je Vojska bila angažovana na djelovanju unutar države.

“Doveli ste nas u stanje nesigurnosti, zbog toga ste lično odgovorni. Vi ste Vlada koja je Meka za kriminalce. Ovdje se ljudi- ubice osjećaju prilično sigurno i toga treba da ste svjesni”, rekao je Abazović.

On je pitao i zašto je prekršeno obećanje da će građanima porasti zarade za 25 odsto, a da uprkos tome funkcionerima rastu zarade za 30 odsto.

14.20 – Programi Evropa sad 1 i 2 kao i svi ostali programi koje ćemo implemetirati u budućnosti apsolutno su ekonomski održivi i u korist svih građana, privrede Crne Gore i prema javnim finansijama, rekao je Spajić.

“Mjesec dana nakon formiranja Vlade, sproveli smo prvu mjeru programa “Evropa sad 2” koja se odnosila na povećanje minimalne penzije sa 296 eura na 450€ ili 52 odsto čime smo unaprijedili standard za oko 74 000 naših građana. Podsjetiću, da je ne tako davno, 2019. godine minimalna penzija iznosila svega 128 eura, što nije zadovoljavalo ni minimum standarda neophodan za dostojanstven život penzionera. Već sa januarskom penzijom, svi ostali penzioneri u Crnoj Gori primiće uvećanu penziju za prosječno 50-60 eura po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade, upravo zahvajujući programu “Evropa sad 2””,kazao je premijer.

Prema njegovim riječima Budžetom za narednu godinu, i pored smanjenja poreskog opterećenja na rad, imaćemo veće prihode i suficit tekuće potrošnje, što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata, koji su složićete se, apsolutni prioritet Crne Gore kako sa aspekta kvaliteta života građana tako i sa aspekta ekonomskog rasta i razvoja.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. On je tražio od Spajića da jasno kaže hoće li biti uništen penzioni fond.

“Ja tvrdim da ni u januaru 2025. godine neće biti pada penzija”, jasan je Spajić.

14.09 – Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu. Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

14.05 – “Barometar 26 je kao da ste uzeli projekat DPS i dobrodošli na taj put. Problem je da ste izgubili politički legitimitet i to što vam niko ne vjeruje, a na ovo pitanje nijeste odgovorili”, rekao je Eraković Spajiću.

Ovaj Barometar 26,tvrdi Eraković, je pokušaj spašavanja Vlade Milojka Spajića.

“Građani vam ne vjeruju jer ste obećavali brda i doline, a poni se sada od cijena u marketima hvataju za glavu. Bilo je i biće Šćepana malih, ali ovaj naš je na vrijeme pročitan”, zaključio je on.

14.00 – Premijer Spajić nije odgovorio na pitanje Erakovića zbog čega više nema podršku građana.

 “Tačno je da smo u zagrljaju sa parlamentarnom većinom”, rekao je Spajić i dodao da je važno da se okrenemo bitnim temama za budućnost ove države.

Poručio je da svi zajedno, 81 parlamentarac, treba da doprinesu Platformi Barometar 26.

“Mi svi zajedno treba da uvedemo Crnu Goru u EU. To je poziv i vama. To je vapaj svima nama da se okrenemo bitnim temama za ovu državu”, poručio je Spajić.

13.55 – Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pita Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine. Zašto Vam građani Crne Gore više ne vjeruju“, navodi se u pitanju Erakovića.

On je kazao da sada živimo u nikad nesigurnijoj državi.

13.43 – Premijer Spajić tvrdi da Evropa sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije.

On je pozvao sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

On je o inflaciji i povećanju cijena hrane istakao da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 odsto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade. Dobili smo vruć krompir, ali smo uspjeli da iz inflacije pređemo u deflaciju”, istakao je Spajić.

Premijer je kazao da neće biti korišćen nijedan euro iz zaduženaj za povećanje plata, niti za povećanje penzija.

“Jer ćemo imati tekući suficit naredne godine, koji će biti garant da će svaki euro koji se budemo zadužili služiti za vraćanje starih dugova”, naglasio je Spajić.

On je poručio da Vlada neće dozvoliti da u januaru budu veći računi za struju, a najavio da će uvesti subvencije da građanima računi ne budu veći ni za cent.

13.41 – Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića potao je Spajića da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.