Sindikat medija Crne Gore predstavio je danas godišnje istraživanje "Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara - Indeks bezbjednosti novinara u Crnoj Gori 2023".

Foto: MediaBiro

Prema navedenom istraživanju prosječna ocjena bezbjednosti novinara u Crnoj Gori za 2023. je 3,3 što predstavlja blagi pad u odnosu na 2022. godinu kada je prosječna ocjena bila 3,35. Za 2023. je po pitanju bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu najbolje rangirana Sjeverna Makedonija sa ocjenom 3,91, a zatim Hrvatska sa ocjenom 3,41. Crna Gora se nalazi na trećem mjestu.

Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković je prezentovala rezultate istraživanja i podsjetila da u Crnoj Gori postoje 222 medija od kojih neki nisu evidentirani kod nadležnih organu. U junu prošle godine je funkcionisalo čak 130 portala, posluje 69 radio i televizijskih stanica sa 75 kanala, a postoje tri dnevne novine i jedan nedjeljnik.

„Tokom 2023. regulator je izrekao 96 upozorenja emiterima do kojih se došlo kroz postupke po službenoj dužnosti ili po prigovorima. Kada je u pitanju nezavisnost lokalnih javnih emitera i Radija i televizije Crne Gore zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost javnog servisa, ali se često čuju kritike kojima se kritikuje njegov rad i u kojima se tvrdi da su podložni partijskom uticaju i da kao i prije smjene vlasti 2020. godine vladajuće partije imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju uređivačka politika, ali i zapošljavanje u tom mediju," navela je Camović Veličković.

Dodala je da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa RTCG i mogućnost da mogu da se čuju različiti politički stavovi, ali je ukazala da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudsko presudi.

„Učesnici fokus grupa - intervjuisani novinari i novinarke iz RTCG takođe tvrde da im je otvoreno zabranjeno da na bilo koji način izvještavaju o generalnom direktoru RTCG čiji je reizbor na tu poziciju pod tužilačkom istragom,“ istakla je Camović Veličković.

Istakla je da se uslovi rada novinara i novinarki nisu bitnije mijenjali, iako je u određenom broju privatnih i lokalnih javnih emitera došlo do povećanja zarada, a u javnom servisu je potpisan kolektivni ugovor koji je kategoriji zaposlenih sa najnižim primanjima zarade povećao i do 40 posto.

„Prosječna zarada je uprkos tome niža od prosjeka na nivou države – ispod 800 eura koliko prima više od pola zaposlenih u medijima. Sindikat je i tokom 2023. godine inicirao pregovore sa poslodavcima iz sektora medija, ali bez uspjeha. Tokom prošle godine počeo je dodatno da se plaća rad nedjeljom i to šest mjeseci nakon što je to pravilo uspostavljeno u ostalim djelatnostima. I dalje se pojavljuju problemi koji se tiču antisindikalne diskriminacije, aktivista u medijima kao i zabrana sindikalnog udruživanja i organizovanja u nekim privatnim medijima. Cenzura i autocenzura su izražene i to zbog otvorenih pritisaka, ali i straha od otkaza kada se novinari najčešće samocenzurišu kako ne bi ugrozili svoj položaj,“ kazala je Camović Veličković.

Tokom 2023. godine u bazi Sindikata medija Crne Gore registrovano je 16 napada i prijetnji po novinare i medije, dok je Uprava policije u istom periodu registrovala 11 slučajeva.

„Opet je ponovljena situacija iz prethodnih godina da Sindikat medija registruje više slučajeva od zvanično prijavljenih, a razlog je što ti koji nisu prijavili slučajeve policiji nemaju povjerenja u sistem ili nisu željeli da pridaju značaj napadu koji se dogodio. Uglavnom se svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju u jako kratkom roku, a među presudama je bilo i kazni zatvorom u prošloj godini. Od ukupnog broja registrovanih slučajeva u policiji nadležni državni tužilac je dva slučaja kvalifikovao kao krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti od kojih je jedno rasvijetljeno, a u drugom se preduzimaju mjere na rasvjetljavanju. Imajući u vidu da napadi dolaze i sa najznačajnijih političkih pozicija kakva je pozicija predsjednika Vlade što je u 2023. tri puta bio slučaj ne može se reći da je stvoren ambijent u kojem novinari mogu da se osjećaju sigurno dok rade,“ ispričala je Camović Veličković.

Iako je fokus današnjeg događaja bio na istraživanju o bezbjednosti novinara u 2023. godini, potpredsjednica Sindikata je ukazala i na neke podatke iz 2024. godine.

„Sindikat medija Crne Gore je zasad u 2024. godini zabilježio 18 napada od kojih je osam napada na žene. Najdrastičniji slučaj je napad na novinarku Anu Raičković,“ navela je ona.

Da su političari i javni zvaničnici takođe ti koji stavljaju pritisak na novinare samo zato što su pisali o njihovim izjavama istakao je predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković.

Osvrnuo se i na slučaj komentara koje su direktorica i profesori uputili novinarima na jučerašnjoj press konferenciji u Gimnaziji.

„Smatram da je vrlo važno da budemo solidarni jer kao što vidite, svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zato što postavljamo pitanja. Svi ljudi kojima postavljamo pitanja nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa već da odgovore na ta pitanja, ili ako ne žele, da ne odgovore. Bilo kakvi komentari su po mom mišljenju nedopustivi i mi kao novinari moramo tome da se suprotstavimo,“ ispričao je Kračković.

Na press konferenciji Sindikata medija učestvovao je i advokat Mirko Bošković koji je istakao da se izmjenama i dopunama zakona Krivičnog zakonika dobilo nekoliko kvalifikovanih oblika krivičnih djela.

"Kvalifikatorna okonost podrazumijeva okolnost da je djelo učinjeno prema licima koja obavljaju posao od javnog značaja, a među tim licima su i novinari. Nažalost u dva slučaja koja su procesuirana po novom zakonodavstvu su se desili procesni propusti i previdi, kao i suštinko nerazumijevanje nekih stvari koje su dovele do toga da ti slučajevi na kraju nemaju zadovoljavajući krivično-pravni epilog. Mislim da to nije bilo povoljno ni po percepciju o zaštićenosti novinara, ni po zamah koji se desio izmjenama krivičnog zakonodavstva. Postoji mogućnost daljeg unapređenja tog okvira, postoji još nezanemarljiv broj krivičnih djela koja bi mogla doći u obzir da bude propisana kvalifikatorna okolnost i da to nekako osnaži i proširi tu krivično-pravnu zaštitu. Nedavni napad na novinarku Anu Raičković pokazao je da jedno od krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje,“ ispričao je Bošković.