Predsjednica Osnovnog suda Ulcinj sudija Sanja Mirović za Primorski portal kaže da stranke nisu stvorile preduslove da se vodi postupak i objašnjava zašto je sudski postupak iz 1984. okončan tek nakon skoro 40 godina.

Foto: Ilustracija/ pixabay.com

“Imali smo predmet iz 1984.godine. Predmet je do 2013. godine bio u prekidu jer je osoba koja je pokrenula postupak preminula. Godinama je trajao ostavinski postupak. U međuvremenu preminula su dva naslednika i tek 2013. godine predmet je ponovo u radu Osnovnog suda Ulcinj. Vodi se godinu dana, zatim vlasnici imovine pokušavaju mirnim putem da riješe spor sa Opštinom Ulcinj. Ponovo slijedi prekid suđenja, i tek prije godinu ovaj predmet je „vraćen u sudnicu“ Osnovnog suda Ulcinj. Inicijalna oznaka 84. godina. To je šok za svakoga”, kazala je ona.

Konačno presuda je donesena u Osnovnom sudu Ulcinj.

“Predmet je u Višem sudu. Djeluje frapantno svakome ko čuje da je predmet traje 40 godina. Kad se gleda sa strane Osnovni sud Ulcinj za 40 godina nije uspio da rješi predmet i to zaista djeluje strašno, ali je suština u tome da stranske nisu stvorile preduslove da se postupak vodi. Prije dvije godine je počeo postupak sa naslednicima koji su živi i ubrzo predmet je okončan”,  kazala je Mirović.

U Osnovnom sudu Ulcinj dominiraju parnični sporovi – svojinski predmeti. Oko 80 odsto strukture parničnih premeta su svojine.

“Imamo jako loše evidencije u katastru. Loše evidencije iz 80-tih i 70-tih godine. Dio arhive je izgorio i nemaju podatke u katastru. Treba izvući tapije iz 1800 neke godine, a teško je na osnovu njih suditi. Tada nisu postojali instrumenti za mjerenje. Sve se radilo „pokazivanjem“. Otprilike –ovoliko. Ali, kad moramo pojasniti koliko, ostajemo bez preciznog odgovora. Zato je teško suditi te predmete. Nema pravnog osnova kako je zemljište sa jednog vlasnika prešlo na drugog. Ko ima rješenje o nasleđivanjum mali broj građana. Mnogi nisu sačuvali ugovore”,  objašnjava PR Osnovnog suda Ulcinj sudija Artan Kroma.

Ovakva praksa, odnosno stanje u katastrima, otežavaju primjenu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je na snazi od 2007. godine.

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku usaglašen je sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti.