Sistem zaštite djece od nasilja u Crnoj Gori je zakonski uređen, jasno su prepoznate odgovornosti instutucija i važnost međuresorske saradnje, a usvojeni propisi usklađeni su sa međunarodnim standardima. Uprkos svemu tome, postoji puno problema u implementaciji, saradnji i vrstama podrške koje su potrebne djeci i porodicama, zaključeno je na konferenciji ”Zaštita djece od nasilja- mehanizmi prevencije i podrške”, koja je održana danas u Podgorici.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

Konferenciju su organizovali udruženje Roditelji i Dom Mladost Bijela, u okviru projekta Borba protiv nasilja nad djecom kroz uspostavljanje prvog Help centra za podršku u Crnoj Gori – FromPeople2People – Pe2Pe”. Projekat se realizuje u okviru IPA Podrške zapošljavanju, socijalnoj inkluziji i socijalnom preduzetništvu, uz finansijsku podršku EU, Vlade Crne Gore i Ministarstva javne uprave.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da Crna Gora ima dobar normativni okvir kada je riječ o zaštiti djece od nasilja, ali  je potrebno propise prilagoditi trenutku.

”Samo ove godine rađene su tri strategije, to je veliki normativni pomak, mijenjani su i neki zakoni, a predstoji izrada kompletno novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. To je jedan segment našeg djelovanja, a drugi sa kojim kuburimo je implementacija. Crna Gora ima dobra zakonska rješenja, ali treba ih raditi tako da budu primjenjiva u praksi. Treba ići postepeno, po korak – dva, pa kada se u praksi osjete benefiti, onda možemo ići korak dalje”, kazao je ministar Gutić.

Prema njegovoj ocjeni, važan segment je i da se javnosti približi rad cijelog sistema socijalne i dječije zaštite.

”To treba da radimo svi – prvenstveno ministarstva i izvršni organi, ali i NVO sektor  i mediji. Treba postaviti sistem socijalne i dječije zaštite tako da bude stvar svih u Vladi, a ne samo resora socijalnog staranja. To nije nešto čime se bavimo iz moranja i nužnih potreba, nego je to sistem koji mora da se zasniva na modelu ljudskih prava”, istakao je Gutić.

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da blaga kaznena politika iz prethodnih godina uzima danak.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

”Mislim da sve to, ne samo da obeshrabruje žrtve, nego ohrabruje počinioce krivičnih djela. Kroz izmjene zakonodavstva, prevashodno uz podršku NVO sektora, napravili smo pomake, ali to neće biti dovoljno, jer je problem multisektorski. Nedopustivo dugo smo čekali na uspostavljanje registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Iz tog razloga imam bojazan da li su svi podaci u registru tačni i sveobuhvatni. Nisam srećan ni što će broj počinilaca koji će se naći u registru u narednom periodu rasti, ali moramo da ga imamo”.

Imajući u vidu podatke da su mnogi od njih povratnici, Božović ocjenjuje da sankcija očigledno nije bila djelotvorna i adekvatna.

”Iz tog razloga moramo zajednički obezbijediti mehanizme da najranjivija lica budu zaštićena od počinialaca ali i onih koji do dana današnjeg nijesu osuđeni”, ističe Božović.

Nedopustivo je, smatra on, da se često više brine o nasilniku, nego o žrtvi, posebno kada su djeca u pitanju.

”Naravno, ne smijemo otići ni u drakonske sankcije, ali moramo uraditi sve da to riješimo. Kada je riječ o zaštiti djeteta neka naš Krivični zakonik bude najstroži. Ne samo da radimo na reformi krivične kazne, treba nam i zaštita djece kroz sam postupak, Jako je važno da ih što više zaštitimo kroz bilo koju fazu postupku. Dijete ne smije da se osjeća dodatno ugroženo, uvrijeđeno i poniženo”, kazao je Božović.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, koji predsjedava Savjetom za prava djeteta, istakao je značaj angažmana svih članova ovog Vladinog tijela. Ocijenio je da ovaj vid saradnje svih nadležnih institucija već daje rezultate u oblasti zaštite djece od nasilja.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

”Kroz rad Savjeta za prava djeteta imamo više snage i prostora da djelujemo. Moramo konačno da pogledamo istini u oči i otvorimo i ove bolne teme”, istakao je Šćekić.

Važno je, smatra, i što je zajednički rad na ovim temama, kroz funkcionisanje Savjeta za prava djeteta, prevazišao sve političke sujete.

Šćekić je ocijenio da treba raditi na edukaciji roditelja, ali i zaposlenih u nadležnim institucijama.

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević smatra da u odnosu na raniji period djeca i adolescenti imaju bolju i obuhvatniju podršku u domenu mentalnog zdravlja, ali je i dalje neophodno unapređenje u toj oblasti.

“Uloženi trud u ovoj oblasti ipak nije jednak rezultatima koji su postignuti u praksi”, rekla je Vlahović Andrijašević.

Problem je, između ostalog, nedovoljan broj stručnjaka za tu oblast, ali i izostanak bolje sistemske podrške na polju brige o mentalnom zdravlju.

Vlahović Andrijašević je ocijenila da je neophodna bolja povezanost zdravstvenog i socijalnog sistema, kako bi se obezbijedila adekvatna psihosocijalna podrška djeci i mladima, koji ne bi morali više da pomoć traže van Crne Gore.

Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak smatra da u rješavanju problema vršnjačkog nasilja škole imaju velika odgovornost, ali im je potrebna i veća podrška svih drugih društvenih aktera.

”U školama obično eskaliraju i svi oni problemi, koji su počeli negdje drugo, na nekom igralištu ili u porodici. Osjećamo da su stvari počele suštinski da se mijenjaju i konačno imamo podršku koja ide u smjeru da se školama pomogne. Prvo pitanje je uvijek šta je škola preduzela u slučaju nasilja. Dešava se da škole nekada zaborave kako da postupe, ali dešava se i da preduzmu sve, dođe se do jedne do tačke kada sve stane i predmet se ne dovede do kraja”, rekla je Drobnjak.

Ocijenila je da odrasli ne daju djeci dobre primjere čime da se rukovode i kako da se ponašaju.

”Škole moraju da preuzmu dio odgovornosti ali ipak nije sve na njima. Moramo da promijenimo naš pogled na sve, da učimo djecu lijepim stvarima i da imaju povjerenja. I nama je potrebna pomoć da u zajedničkoj podršci porodicama pronađemo mjesto za dijete koje dolazi u školu i trpi nasilje ili je nasilnik. Ako ne osnažimo porodice ne možemo osnažiti dijete. Veliki broj porodica nema sposobnost da pomogne nekom djetetu, a obaveza svih nas je da im budemo podrška. Kad osnažimo porodice imaćemo i manji broj slučajeva nasilja”, zaključila je Drobnjak.

Udruženje Roditelji i Dom Mladost su tokom prethodnih 16 mjeseci, kroz uspostavljanje Centra za podršku imali:774 Poziva na SOS Liniji za djecu i mlade; 1876 Poziva na SOS Roditeljskoj liniji; 90 roditelja i djece proslo 6 programa roditeljstva i 200 individualnih seansi sa djecom i roditeljima.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

Direktorica Doma Mladost u Bijeloj, Marela Savić istakla je da je projekat pomogao svima da nauče koliko je potrebna podrška djeci i porodicama i koliko je usluga savjetovanja značajna u rješavanju svih problema.

”Postoji trend da govorimo o promjeni zakona kada je u pitanju odnos prema maloljetničkoj delinkvenciji. Tako se fokusiramo na pooštravanju propisa, a svi mi koji smo uključeni u realizaciju ovog projekta mislimo da se treba fokusirati na drugu stranu – da pomognemo djeci i porodicamam kako da rješavaju probleme. Moramo preuzeti odgovornost da im pomognemo”, istakla je Savić.

Saopštila je da najvažnijim dijelom projekta smatra savjetovanje, odnosno direktni rad sa djecom i roditeljima.

”Vidjeli smo kolika je potreba za takvom vrstom usluge. Vape i porodice koje imaju probleme i djeca za tim. Mi u Domu Mladost najbolje znamo kolike su potrebe djece za individualnim pristupom, odnosno razgovorom. I djeci koja borave u biološkim porodicama nedostaje razgovor, a mi odrasli sve manje imamo vremena za to. To mora da se promijeni. Sve ovo je pokzalo da je uspostavljanje Centra za podršku važan korak u daljoj pomoći djeci i roditeljima".

Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je projekat potvrdio neophodnost postojanja sveobuhvatnog servisa podrške porodicama u kriznim situacijama, zbog čega će udruženje pokušati da dugoročno obezbijedi njegovu održivost, a ne samo kroz projekte.

”Kao društvo kada se nešto desi najviše volimo da preispitujemo kaznenu politiku, upiremo prstom u porodice i tražimo krivca u djeci. Upravo nam je psihoterapeutska podrška djeci i njihovum roditeljima pokazala da je većina problema rješiva”, istakla je Mihailović.

U okviru konferencije Zaštita djece od nasilja govorili su i predstavnici više institucija – Nina Delević, direktorica JU Centar ‘Ljubović’, Marela Savić, direktorica JU Dječji dom ‘Mladost’ Bijela, Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Petar Pajković, direktor Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica.

O konkretnim modelima podrške i uslugama koje su ključne u zaštiti djece od nasilja govorile su učesnice trećeg panela: Marica Stijepović, članica tima za pružanje podrške u okviru Centra za porodice, Marina Lekić, koordinatorka nacionalnog SOS telefona za djecu i mlade, Jelena Gluščević, direktorica Centra za prava djeteta i Suzana Milović, predstavnica Udruženja socijalnih radnika Crne Gore.