Muzika ima moć evokacije, no nova istraživanja pokazuju da njena uloga u našim sjećanjima ide i dalje od toga.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Jiren Ren, psihološkinja sa Univerziteta  Georgia Tech, predvodila je tim koji je proveo fascinantnu studiju koja istražuje kako  muzika može oblikovati sjećanja. Prema istraživačima, osim što podstiče prisjećanje na prošle događaje i ima potencijal promijeniti način na koji pamtimo te događaje.

U saradnji s Renovim mentorom, Takerijem Brovnom, te  muzičkim stručnjakinjama iz  Univerziteta Kolorado Bolder, Sofijom Mehdizadeh i Grejs Lesli, istraživači su stvorili trodnevnu studiju koja je obuhvatila različite faze pamćenja: kodiranje, prisjećanje i vraćanje informacija. Cilj im je bio utvrditi kako  muzika može modifikovati naše mentalne procese.

Prvog dana, učesnici su učili nekoliko emocionalno neutralnih priča, a dan nakon toga prisjećali su ih se dok su slušali različite vrste muzikee – pozitivnu, negativnu, ili su bili u tišini. Treći dan, istraživači su zatražili da  učesnici ponovo dođu do tih sjećanja, ovaj put bez muzičkog uticaja.

Moždana aktivnost učesnika pratila se fMRI skeniranjem, što je omogućilo uvid u promjene u moždanom krvotoku. Studija je pokazala kako su oni koji su slušali emocionalnu  muziku tokom prisjećanja na neutralne priče, obogatili svoja sjećanja s emocionalnim detaljima.

Nevjerovatno otkriće

Jedan od ključnih uvida bio je u porast aktivnosti u amigdali, dijelu mozga koji je odgovoran za emocije, kao i u hipokampusu, koji igra ključnu ulogu u procesima pamćenja. Takođe, rezultati skeniranja su pokazali kako muzika mijenja neuronske reakcije u u poređenju s prisjećanjem u tišini, čime se potvrđuje ideja da zvučni podražaji mogu duboko uticati na način na koji pamćenje funkcioniše.

Ova komunikacija između djelova mozga odgovornih za emocije i onih za vizuelno pamćenje sugeriše da muzika može dodati emocionalnu dubinu u sjećanja koja u trenutku iskustva nisu nužno bila emocionalno obojena.

Ren ističe da je, iako je potrebno još istraživanja, ova otkrića izuzetno važna za svakodnevni život, ali i za medicinsku primjenu, osobito u tretmanu mentalnih bolesti poput depresije i PTSD-a. Slušanje pažljivo odabrane muzika moglo bi pomoći u pretvaranju negativnih sjećanja u pozitivna i smanjenju njihove snage kroz vrijeme.

U konačnici, studija naglašava važnost muzike u oblikovanju naših sjećanja, kao i njen potencijal u terapijskom kontekstu, otkrivajući snažnu povezanost između muzike, emocija i pamćenja.