Tim istraživača sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore – Erol Vrević, Pavle Malović, Dragan Bačović, Danilo Bojanić i Aldijana Nokić – realizovao je prvo nacionalno istraživanje koje je ispitalo kako mjesto prebivališta utiče na nutritivni status i fizičku aktivnost adolescenata u Crnoj Gori, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore (UCG).

Foto: Ilustracija, Pixabay

"Istraživanje, sprovedeno u 27 srednjih škola širom zemlje, obuhvatilo je 1.503 adolescenata uzrasta od 13,9 do 17,9 godina i objavljeno u međunarodnom časopisu  BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS). Tim istraživača prikupio je podatke u 14 opština Crne Gore, koristeći antropometrijska mjerenja poput indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa struka i visine (WHtR) i procenta tjelesne masti (BF). Fizička aktivnost procijenjena je putem standardizovanog PAQ-C upitnika, koji mjeri nivo aktivnosti u različitim periodima dana", kazali su iz UCG.

Kako su naveli, adolescenti su podijeljeni na one iz urbanih (69,6%) i ruralnih sredina (30,4%), čime su rezultati omogućili direktno poređenje ova dva okruženja.

"Nutritivni status i fizička aktivnost ključni su faktori zdravlja adolescenata, perioda života koji oblikuje buduće generacije. Cilj istraživanja bio je da se procijeni da li i koliko razlike u urbanim i ruralnim sredinama utiču na ove aspekte, kako bi se kreirale strategije za unapređenje zdravlja mladih u cijeloj zemlji. Rezultati ukazuju da 14,7% muških i 12% ženskih adolescenata ima prekomjernu težinu, dok je 10,1% dječaka i 3,1% djevojčica gojazno. Štaviše, nije bilo značajnih razlika u nutritivnom statusu između mladih iz urbanih i ruralnih sredina. To znači da problem gojaznosti zahtijeva pažnju u cijeloj zemlji, bez obzira na mjesto prebivališta".

Analiza fizičke aktivnosti otkrila je jasne razlike među mladima.

"Mladići iz ruralnih sredina imali su viši nivo fizičke aktivnosti nego oni iz gradova (p = 0.032), posebno tokom slobodnog vremena, časova fizičkog vaspitanja, malih odmora i pauza za ručak. Djevojke iz ruralnih sredina bile su aktivnije od svojih vršnjakinja iz urbanih područja samo tokom slobodnog vremena (p = 0.020), dok druge razlike nisu bile statistički značajne. U urbanim sredinama, adolescenti se suočavaju s većim ograničenjima prostora za fizičke aktivnosti i češće provode slobodno vrijeme koristeći elektronske uređaje. S druge strane, adolescenti na selu češće učestvuju u fizičkim zadacima i aktivnosti na otvorenom, što doprinosi njihovom većem nivou aktivnosti. Rezultati istraživanja su ukazali na potrebu za kreiranjem prostora za igru i sportskih sadržaja u urbanim sredinama, organizacijom programa za podsticanje fizičke aktivnosti mladih, kontinuiranim obrazovanjem adolescenata o značaju zdravih stilova života. Ovi rezultati pružaju ključne smjernice za donosioce odluka u unapređenju zdravlja mladih u Crnoj Gori. Objavljivanje ovog istraživanja u prestižnom međunarodnom časopisu potvrđuje njegov značaj za naučnu i širu javnost. Dostupno je na linku: BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS)"; zaključeno je u saopštenju UCG.