Stručnjaci upozoravaju ljude sa osjetljivim stomakom da izbjegavaju podgrevanje božićnih ostataka hrane tokom praznične sezone, zbog potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika.

Foto: Ilustracija/Pexels.com

Podgrijevanje hrane koja je već kuvana ne samo da povećava rizik od neprijatnog trovanja hranom, već može izazvati i iscrpljujuće simptome probavnih tegoba, posebno kod osoba sklonih nadimanju, upozoravaju dijetetičari.

"Možemo očekivati simptome poput nadimanja, gasova, pa čak i bola", rekla je britanska dijetetičarka Džouzi Porter, koja je na TikTok-u apelovala na oprez.

Objasnila je da mnoge praznične namirnice koje ostaju kao ostaci obroka sadrže visok nivo ugljenih hidrata, poput krompira, paškanata i nadjeva.

Kada se te namirnice ohlade i ponovo zagriju, hemijska struktura ugljenih hidrata se menja, čineći ih "otpornim" na varenje, što znači da stagniraju u crijevima, gdje fermentišu i oslobađaju bolne i neprijatno mirisne gasove.

"Ako unesemo velike količine rezistentnog skroba, to može izazvati probavne tegobe, jer fermentiše u našem debelom crijevu", objasnila je Porter.

Dijetetičarka Keri Rukston opisala je uticaj rezistentnog skroba na crijeva ljudi kao "nepredvidiv".

"Kod nekih ljudi, na primjer onih koji pate od sindroma iritabilnog crijeva, rezistentni skrob izaziva bolno nadimanje i gasove, što pogoršava njihove simptome", izjavila je za MejlOnlajn. "Božić vjerovatno nije najpogodnije vrijeme da otkrijete da li ste među tim ljudima, pa bi možda bilo bolje da izbjegavate rezistentni skrob tokom praznika."

Procjene ukazuju da oko jedne od pet osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu pati od sindroma iritabilnog crijeva (IBS), što može izazvati niz neprijatnih simptoma, poput zatvora, dijareje i bola.

Rezistentni skrob često se pozitivno pominje među nutricionistima jer može pomoći u gubitku kilograma. To je zato što odložena probava sprječava ekstremne skokove i padove nivoa šećera u krvi, koji su povezani s glađu i čestim grickanjem.

Pored toga, sporije kretanje hrane kroz probavni sistem omogućava da njene hemikalije hrane i koriste mnoštvu zdravih bakterija koje prirodno žive u donjim djelovima našeg probavnog sistema.

Postoji još jedan razlog zašto stručnjaci upozoravaju na podgrijevanje ostataka hrane ili bar preporučuju posebnu pažnju ako se odlučite na to.

Stručnjaci kažu da Božić može biti jedno od najrizičnijih perioda za trovanje hranom, uglavnom zbog nepravilnog čuvanja i podgrivanja ostataka.

Britanski regulator za bezbjednost hrane, "Food Standards Agency" (FSA), savjetuje da se ostaci hrane pravilno čuvaju u frižideru i to unutar dva sata od kuvanja.

Ako morate podgrijati obrok, FSA preporučuje da hrana bude vrela i da ispušta paru u svakom dijelu.

Na ovaj način se izbjegava temperatura pogodna za rast bakterija, koje mogu izazvati trovanje hranom.

Većina bakterija ne može da preživi na niskim temperaturama i uništava se kada hrana pređe 63 C. Međutim, ako se hrana samo djelimično podgrije, iznad 8 C, ali ispod 63 C, potencijalno opasne bakterije prisutne u hrani mogu se brzo razmnožiti.

Ovo povećava šanse za trovanje hranom, uključujući infekcije poput salmonele i kampilobaktera.