Prvi put na listi najugroženijih lokaliteta Svjetskog fonda za spomenike našao se naš satelit jedina nezemaljska lokacija do sada. 

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Mjesec se našao na listi iz straha od potencijalnih pljački i razaranja zbog planiranih komercijalnih putovanja. Postoji posebna zabrinutost skrnavljenja otisaka stopala koje su ostavili prvi ljudi na Mjesecu, Nil Armstrong i Baz Oldrin.

Stavljanjem Mjeseca među 25 ugroženih lokacija naglašava se hitna potreba za prepoznavanjem vrijednosti i potrebe za očuvanjem artefakata koji svjedoče o prvim koracima čovječanstva izvan Zemlje, što je prema riječima direktora Svjetskog fonda za spomenike (WMF) Benedikta de Montlara, odlučujući trenutak u našoj zajedničkoj istoriji.

„Kamera koja je snimila slijetanje na Mjesec, memorijalni disk koji su ostavili astronauti Armstrong i Oldrin, i stotine drugih artefakata simbol su nasljeđa čovječanstva. Ipak, oni su suočeni sa sve većim rizicima usljed ubrzanih lunarnih aktivnosti, preduzetih bez adekvatnih protokola”, kaže Montlar.

Svjetski fond za spomenike dodaje da bi takvi poremećaji mogli da ugroze više od 90 lokacija na površini Mjeseca, koje predstavljaju neke od najupečatljivijih podviga hrabrosti i domišljatosti čovječanstva.

Sprovođenje zaštite Mjeseca će biti veliki izazov, s obzirom na to da on ne pripada nijednoj naciji ili vladi, ali stručnjaci su optimisti da je međunarodna saradnja moguća.

Ovogodišnja lista ugrožene kulturne baštine izabrana je na osnovu 200 predloga podnijetih na javni poziv. Prema riječima Montlara, ovaj način selkcije nam omogućava da bolje razumijemo i odgovorimo na izazove sa kojima se suočavaju lokaliteti svjetske baštine.

„U predlozima se najčešće navodio problem nedovoljnog finansiranja za očuvanje nasljeđa. Ovo nam govori da je potrebno ozbiljno podizanje svijesti i prikupljanje resursa za očuvanje naše kulturne baštine”, ističe Montlar.

Najčešći uzroci ugroženosti klima, kriza, konflikti

Analiza predloga je otkrila najčešće razloge za zabrinutost u pojedinim regionima. U 60 odsto lokacija na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi ozbiljni problemi su konflikti i velika kriza, a u 81 odsto lokacija u podsaharskoj Africi kao problemi se navode klimatske promjene.

„Dok su klimatske promjene već prepoznate kao velika pretnja u prethodnoj listi iz 2022. godine, najnoviji podaci potvrđuju ozbiljnost tih problema, posebno u podsaharskoj Africi koja se suočava sa prijetnjama kao što su olujni udari i porast nivoa mora“, kaže Montlar.

Oružani sukobi ugrožavaju pojedine objekte na listi, uključujući Učiteljsku kuću u Kijevu gdje je Nacionalni parlament počeo da se sastaje nakon što je Ukrajinska Narodna Republika proglasila nezavisnost 1918. godine. Svjetski fond za spomenike kaže da podržava napore da se zgrada obnovi kao nacionalni simbol otpora i trajnog identiteta u vremenima sukoba.

Gaza je takođe dospjela na listu. Veliki dio područja je uništen tokom aktuelnih ratnih dešavanja. Crkva Svetog Porfirija u Gazi, za koju se vjeruje da je treća najstarija crkva u svijetu, pretrpjela je najmanje dva artiljerijska napada.

Zapanjujući broj ugroženih lokacija nalazi se u relativno bogatim zemljama ili u središtu velikih gradova. Dva lokaliteta sa liste nalaze se u SAD. Riječ je o svetionicima Mejna, kojima prijeti erozija obale i ekstremne vremenske prilike povezane sa klimatskim promjenama i Velika trgovačka staza koju koriste domorodački narodi za trgovinu.

Iako su ugroženi lokaliteti razlog za zabrinutost, veliki broj navedenih u prethodnim listama je obnovljen i sačuvan. Istorijski centar Santa Kruz de Mompok u Kolumbiji, koji je i pod zaštitom Uneskove svjetske baštine, stavljen je na listu za nadzor Fonda 2012. godine zbog krhkog stanja njegove građevinske konstrukcije iz kolonijalnog doba. Sada je obnovljen i privremeno sačuvan od propadanja.