Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se predviđa oporezivanje svih dobitaka igrača većih od 300 eura stopom od 15%, već je izazvala buru reakcija – ne samo u industriji igara na sreću, već i među stručnom javnošću.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Dok se predlog Zakona o igrama na sreću formalno predstavlja kao način za povećanje budžetskih prihoda, njegove posljedice bi mogle biti sve samo ne pozitivne. U najkraćem – čak i kada bi državni organi imali kapaciteta da proklamovane mjere primijene, učinak takvog procesa bio bi apsolutno kontraproduktivan.

A ništa manje od 100% potvrde ove činjenice ubrzo je stiglo i to od samih državnih organa, jer je regulatorna agencija EKIP potvrdila da neće pristupiti blokiranju poslovanja stranih priređivača igara na sreću. Time su direktno potvrđena strahovanja legalne industrije – slijedi pretjerana regulacija i potom postepeno gašenje legalne industrije, uz paralelni procvat crnog tržišta i sa njim povezanog organizovanog kriminala.

To je, ukratko, kratki pregled posljedica oporezivanja dobitaka u igrama na sreću.

Nepraktična i neprimjenjiva ideja

Inače, ideja oporezivanja dobitaka u igrama na sreću može izgledati održivo samo u teoriji. Predloženi propisi obuhvataju sve oblike igara na sreću - od sportskog klađenja, preko online kazina, do live kazina i automata.

Problem? Tehnički i administrativno je nemoguće obračunati dobitke u realnom vremenu, jer bi posebno u segmentima poput live kazina – osim ukoliko je ideja gašenje legalne industrije tj. da se svi zaposleni u njoj svakodnevno i isključivo bavi jedino administrativnim zadacima obračunavanja poreske obaveze.

Ekonomske i pravne posljedice - gašenje radnih mjesta i međunarodni sudski sporovi

Industrija igara na sreću u Crnoj Gori zapošljava oko 3.000 ljudi, svake godine doprinosi budžetu desetinama miliona eura i funkcioniše pod strogim regulacijama i najvišim evropskim standardima, od kojih je, istorijski, većinu samoinicijativno nametala mnogo prije nego što su postali zakonska obaveza.

Uvođenje ovako nakaradnog poreza direktno vodi u međunarodne pravne sporove čiji će akter biti država Crna Gora, koja, barem proklamovano, teži usklađivanju sa standardima EU.

Neslavni primjeri iz susjedstva

Predloženi porez, sa druge strane, gotovo izvjesno dovešće do praktičnog gašenja legalnog tržišta.

Primjer Albanije je veoma poučan: kada su u ovoj zemlji uvedene slične, još restriktivnije mjere za igre na sreću crno tržište je eksplodiralo, a samim tim prazneći budžet umjesto da ga puni. Crna Gora rizikuje da izvjesno ponovi istu grešku.

Ignorisanje istorijske građanske inicijative

Predstavnici legalnih priređivača igara na sreću u Crnoj Gori, predvođeni udruženjem Montenegro Bet, već mjesecima pokušavaju da institucionalnim putem ukažu na pogubnost ovakve situacije. Prošle godine građanska peticija protiv ove mjere prikupila je 21.792 potpisa za samo tri dana. Potpisi su predati Skupštini Crne Gore, ali poslanici ni do danas nijesu reagovali.

Kontraproduktvna politika punjenja budžeta

Naravno da je razumljivo da nacionalne vlade širom svijeta traže načine za povećanje budžetskih prihoda, ali predložene politike moraju biti zasnovane na praktičnosti i pravičnosti. Oporezivanje dobitaka od igara na sreću zvuči kao jednostavno rješenje, ali će sa apsolutnom sigurnošću biti kontraproduktivan potez koji će donijeti nesrazmjerno više troškova nego bilo kakve koristi.

Jedino održivo rješenje bilo bi povlačenje neodrživog Zakona za oporezivanje dobitaka i nastavak sveobuhvatnog dijaloga sa priređivačima i zainteresovanom javnošću, kako bi se sektor igara na sreću u Crnoj Gori uredio u skladu sa najvišim evropskim i standardima SAD.

Montenegro Bet

^{PR objava}