Jedan set izmjena Krivičnog zakonika se već desio u decembru prošle godine, ali u Ministarstvu pravde, MUP-u i ostalim nadležnim institucija smatrali su da ga treba još postrožiti.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmiljanić

Ministar je naglasio da se time želi napraviti još jedan iskorak kako bi se spriječilo da se za određena krivična djela izrekne kazna ispod zakonskog minumuma.

„Kaznena politika u prethodnim decenijama je, nažalost, pokazala da su mnogo češće sudije izricale sankcije koje su bliže zakonskom minimumu ili ispod toga, nego zakonskom maksimumu“, naveo je Božović.

Neko će reći da su sankcije bile prestroge ili da jesu prestroge, pogotovo za nošenje oružja, ali, kako je kazao ministar, kada neko krene sa oružjem u grad, prodavnicu i slično, on ne vjeruje da je to tek tako.

Između dva zločina na Cetinju, Božović smatra da se „sigurno moglo uraditi više“.

„Međutim, brojne okolnosti ukazuju na to zašto se nije uradilo – da li je problem bio možda u brojnim promjenama političke prirode, zašto nijesmo možda u tom momentu imali više policajaca i slično“, naveo je on.

Stoga Božović vjeruje da ćemo izmjenom i dopunom Krivičnog zakonika za mnoga krivična djela imati onakve sankcije koje su odvraćujuće, iako naglašava da i sad imamo i te kako stroge zakone.

„Krivični zakonik je danas, na današnji dan, jedan od najstrožih u Evropi. Mi ga i dodatno postrožavamo jer mislimo da tako treba“, istakao je on.

Osvrnuo se i na uvođenje femicida kao krivičnog djela u Krivični zakonik.

„Femicid mora da bude u Krivičnom zakoniku opet jer nam je statistika takva kakva jeste i što smo izgubili toliko mladih života u poslednjih nekoliko godina. Zato moramo djelovati proaktivno“, objasnio je on.

Radiće se i na skraćenju trajanja sudskih postupaka.

„Postupci traju u nedogled i samim tim građani poistovjećuju pritvor i sankciju, to treba riješiti i, na kraju krajeva, to i interes okrivljenih“, smatra Božović.

U fokusu svega biće snaženje institucija.

„Nesporna je činjenjca da mi moramo dodatno da snažimo institucije, međutim, neke instutucije su napravile drastične pomake u poslednjih nekoliko godina. Prije svega Specijalno državno tužilaštvo. Očigledno je da se može. Očekujem da ćemo u narednom periodu imati nekoliko značajnih presuda i od strane Višeg suda i od Apelacionog suda, koje se tiču pitanja borbe protiv korupcije i slično. To će sve dodatno vraćati vjeru građana u institucije. Onda će i mladi ljudi dolaziti u institucije“, dodao je ministar.

On je kazao da će se sa nekim oblikom vetinga početi u toku ove godine, dok za pregovaračko poglavlje 23, koje se tiče pravosuđa, očekuje da će biti zatvoreno među poslednjima. Ipak, vjeruje da će to desiti do kraja sljedeće godine.

Ministar naglašava da se nevezano za to da li je Crna Gora članica EU i ko je na vlasti, neke odredbe moraju primjenjivati, a institucije snažiti.

Božović vjeruje da će u nekom doglednom roku biti izabrano dvoje sudija Ustavnog suda.

Kada je riječ o slučaju bivšeg visokog zvaničnika Crne Gore i Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića, koji je osuđen 2016. godine zbog zloupotrebe službenog položaja, Božović kaže da se više puta Ministarstvo pravde Crne Gore obraćalo ovim povodom Ministarstvu pravde Srbije.

„Nadam se da ćemo konačno imati taj epilog. Nastavićemo razgovore i mislim da to nedopustivo dugo traje ali bih ja volio da ovdje unutar naše kuće istražimo kako je moguće da je do toga uopšte došlo“, kazao je on.

I po pitanju Alije Balijagića, koji je osumnjičen za dvostruko ubistvo u selu Sokolac u Bijelom Polju, su pregovori u toku.

„Mislim da će Alija Balijagić biti brzo u Crnoj Gori“, zaključio je Božović.