Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije godišnje skoro dva miliona ljudi umre zbog prekomjernog konzumiranja soli.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Koliko je štetan jedan od osnovnih začina u našoj kuhinji, sveprisutna so, i to ako se konzumira u velikim količinama, najbolje ilustruje podatak, koji je dala Svetska zdravstvena organizacija.

SZO je upozorila da skoro dva miliona smrtnih slučajeva u svijetu svake godine izaziva prekomjerno konzumiranje soli. 

Kako od natrijuma stradaju bubrezi, koja vrsta soli je najgora i kako da je izbjegnemo u pripremi jela? 

O ovoj temi za TV Prva govore nefrolog dr Zoran Kovačević, nutricionistkinja Nađa Radonjić i kuvar Bojan Stanimirović.

"So je veoma važan elemenat za funkcionisanje našeg organizma i ima veliki uticaj na raspodjelu vode u ćelijama i međućelijskom prostoru i u krvnim sudovima. Međutim, ono što je glavno u našem životu i uopšte u prirodi to je ta umjerenost. Znači, ako je pretjerano unosimo onda nije dobro", naveo je dr Kovačević, pa dodao:

"So je veoma bitna za funkcionisanje nervnog, pogotovo mišićnog sistema i u raspodjeli vode u organizmu. Ali, uzimanje u velikim količinama soli je veoma štetno.  Navešću primjer, pre 15 godina je objavljeno u medicinskom časopisu da je forimirana vojska i regrutovani su mladići iz sela, savane gdje soli ima u malim količinama i teško se dolazi do nje. Kada su došli u vojsku, počeli su da se hrane iz kuhinje gde se jela redovno sole i posle tri, četiri mjeseca 70 odsto tih mladića je dobilo povišeni krvni pritisak jer su imali, za njihov način života, enormno veći unos soli. To je rezultiralo hipertenzijom".

Od tri "bijela" otrova, so je najopasnija

Prema njegovim riječima, pokojni patrijarh Pavle, koga je liječio 10 godina, imao je jednu izreku.

"To je da postoje tri vrste otrova u ljudskom organizmu, a na prvo mjesto je stavio so. Govorio je o bijelim otorvima, gdje su i šećer i bijelo brašno".

Nutricionistkinja Nađa Radonjić precizirala je da naš organizam sam stvara toleranciju na so.

"Ono na šta možete da utičete u svojoj kući, pogotovo majke i žene koje kuvaju je da smanjite dodavanje soli jelima jer ćete na taj način djeci obezbijediti u budućnosti da nemaju problem. Ako naviknete organizam na određnu količinu soli, on će tražiti tu količinu. Zato je veoma važno da od rane dobi naviknemo organizam na manje količine", rekla je Radonjićeva, pa objasnila koje su preporučljive količine soli.

"Do pet grama je dovoljno za oba pola, za djecu ne više od dva grama, ali treba biti pažljiv. Uvek mislimo na kafenu kašičicu, ali najopasnije su soli koje su skrivene. U nekim namirnicama u kojima ih ne očekujete, kakvi su gazirani napici. I oni mogu da se svrstaju u izvor natrijuma. Takođe, ne bi trebalo dosoljavati hranu na stolu. Isto tako, i u avokadu postoji povišena količina soli", navela je nutricionistkinja.

Limun umjesto soli poboljšava ukus jela

Kuvar Bojan Stanimirović je, uz napomenu da je hrana bez soli, zaista, bljutava, naveo da treba razlikovati soli koje koristimo.

"Najčešće je to ona jodirana, koju možemo da kupimo u prodavnici. Tu je i morska so, a ima i ona industrijska, koja se najčešće stavlja u grickalice. To su natrijumove soli, koje utiču jako štetno na naše zdravlje", istakao je Stanimirović i posvetovao da se umesto soli koristi alternativa.

"To su kiseline, da li nekoliko kapi više limuna ili sirćeta, nije presudno, dobićemo bolji ukus. Može i ljuto, i biber, to će obogatiti ukus", istakao je kuvar.