Eksperimentalni moždani implantat može čitati misli i pretvarati unutrašnje misli u tekst.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
U ranoj fazi testiranja, naučnici sa Univerziteta Stanford koristili su uređaj za sučelje mozak-kompjuter (BCI) kako bi dešifrovali rečenice koje su ispitanici samo pomislili, ali nisu ih izgovorili naglas. Implantat ih je "čuo" tačno u 74 posto slučajeva, prenosi Euronews.
Ovakvi uređaji pojavljuju se kao potencijalno rješenje za osobe s invaliditetom koje žele povratiti određeni nivo samostalnosti.
Lakša komunikacija onima koji ne mogu govoriti
Najpoznatiji primjer je Neuralink Ilona Maska, eksperimentalni implantat koji je još u ranoj fazi ispitivanja sigurnosti i funkcionalnosti kod osoba sa specifičnim zdravstvenim stanjima koja ograničavaju pokretljivost.
Najnoviji rezultati, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi jednoga dana olakšati komunikaciju osobama koje ne mogu govoriti, rekli su istraživači.
"Ovo je prvi put da smo uspjeli razumjeti kako moždana aktivnost izgleda kada samo razmišljate o govoru", rekla je Erin Kunz, jedna od autorika studije i istraživačica na Univerziteti. Stanford.
U saradnji s četvoro učesnika, istraživački tim ugradio je mikroelektrode, koje bilježe neuronske signale, u motorički korteks, dio mozga odgovoran za govor.
Od učenika se tražilo da pokušaju izgovoriti ili da samo zamisle izgovaranje određenog skupa riječi. Obje radnje aktivirale su preklapajuće dijelove mozga i izazvale slične tipove moždane aktivnosti, iako različitog intenziteta.
Zatim su naučnici trenirali modele vještačke inteligencije da prepoznaju riječi koje su učesnici samo pomislili, a nisu ih izgovorili. U demonstraciji, moždani čip uspio je prevesti zamišljene rečenice s tačnošću do spomenutih 74 posto.
U drugom testu, istraživači su postavili lozinku kako bi spriječili BCI da dekodira nečiji unutarnji govor, osim ako osoba prvo ne pomisli na kod. Sistem je prepoznao lozinku "chitty chitty bang bang" s oko 99 posto tačnosti.
Naredbe isključivo mislima
Trenutno moždani čipovi ne mogu tumačiti unutrašnji govor bez značajnih sigurnosnih ograničenja. No, istraživači smatraju da bi napredniji modeli u budućnosti mogli postići i to.
Frank Willett, jedan od autora studije i izvanredni profesor neurohirurgije na Univerziteu Stanford, izjavio je kako bi BCI sistemi mogli biti osposobljeni i za ignorisanje unutrašnjeg govora.
"Ovo istraživanje uliva stvarnu nadu da bi BCI za govor jednog dana mogao vratiti komunikaciju koja je jednako tečna, prirodna i ugodna kao razgovorni govor."
KOMENTARI (0)