U noći između subote i nedjelje, 29. marta, prelazimo na ljetnje računanje vremena kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unaprijed. I dok jedni tvrde da se time bolje koristi dnevno svjetlo i štedi energija, drugi smatraju da ova praksa više šteti nego što koristi.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Daylight saving time se u Evropi primjenjuje već decenijama.Praksa je uvedena početkom 20. vijeka kao mjera za uštedu energije i bolje korištenje dnevne svjetlosti. Iako se zadržala do danas, sve je više rasprava o tome da li ona i dalje ima smisla u modernom načinu života, a tema njenog ukidanja ponovo je aktuelna nakon brojnih istraživanja i anketa u kojima većina građana kaže da im promjena vremena smeta, posebno zbog uticaja na san, koncentraciju i svakodnevne navike.

Evropska unija je još ranije razmatrala mogućnost da se praksa ukine, ali dogovor o tome da li bi ostalo stalno ljetnje ili zimsko vrijeme još uvijek nije postignut. Zbog toga se satovi i dalje pomjeraju dva puta godišnje.

U javnosti su podijeljena mišljenja — dok jedni smatraju da je promjena vremena zastarjela i bespotrebna, drugi vjeruju da i dalje ima praktičnu korist.

A MI VAS PITAMO

Da li treba ukinuti pomjeranje sata?