Od običnih ogrebotina do ozbiljnih povreda, ljudi su vjekovima pokušavali razne metode kako bi ubrzali zarastanje rana. Iako je medicina značajno napredovala, i dalje često zanemarujemo pravilnu njegu povreda – od malih rana do ozbiljnijih koje zahtjevaju stručnu medicinsku pomoć.

Foto: Ilustracija, Pixabay

„Većina ljudi još uvjek ima ožiljak od pada u djetinjstvu, čiji bi pravilan tretman mogao da ubrza zarastanje i do 50 odsto, a rizik od trajnog ožiljka bio bi znatno manji“, kaže Rajner Volber iz istraživačkog i razvojnog centra Beiersdorf AG.

Međutim, postoje određene greške koje često pravimo u nezi rana, žuljeva i opekotina. Ljekari savjetuju šta ne bi trebalo raditi i kako pravilno postupiti kako bi proces zarastanja bio što brži i bez posljedica.

1. Ne dirajte žuljeve i plikove

Žuljevi i plikovi nastaju usljed trenja ili opekotina i predstavljaju prirodni mehanizam zaštite kože. Iako može biti primamljivo probušiti ih, to nije preporučljivo, jer tako otvarate put bakterijama i povećavate rizik od infekcije.

Šta treba uraditi?

Ako je žulj mali i nije bolan, ostavite ga netaknutim da prirodno zaraste.

Ako se već probušio, očistite ga blagim antiseptikom i zaštitite sterilnim zavojem.

Ako je žulj veliki, bolan ili inficiran (crvenilo, gnoj, oticanje), obavezno se obratite ljekaru.

2. Ne ostavljajte ranu da se suši na vazduhu

Mnogi vjeruju da je najbolje „pustiti kožu da diše“, ali stručnjaci upozoravaju da suva rana sporije zarasta i podložnija je infekcijama.

Pravilna njega rana:

Ranu treba isprati mlakom vodom i blagim sapunom ili fiziološkim rastvorom.

Pokriti sterilnim zavojem ili gazom kako bi se održala optimalna vlažnost za zarastanje.

Mijenjati zavoj svakodnevno ili prema uputstvu ljekara.

3. Ne koristite jake antiseptike za ispiranje rana

Iako se alkohol, hidrogen-peroksid i jod često koriste za dezinfekciju rana, oni mogu oštetiti zdravo tkivo i usporiti proces ozdravljenja.

Preporučene metode čišćenja rana:

Blaga fiziološka rastvora je najbolje rješenje.

Antiseptici poput hlorheksidina su blaži i sigurniji za kožu.

U slučaju ozbiljne rane, posjetite ljekara.

4. Ne koristite maslac ili mliječne proizvode za lečenje opekotina

Jedan od najčešćih mitova je da maslac ili jogurt pomažu kod opekotina, ali oni zapravo mogu pogoršati stanje zadržavajući toplotu u tkivu i povećavajući rizik od infekcije.

Šta uraditi kod opekotina?

Držati opečeno mjesto pod mlakom vodom 10-15 minuta.

Ne nanositi kreme, ulja ili maslac.

Pokriti sterilnim zavojem i, u slučaju jačih opekotina, obratiti se ljekaru.

5. Svrab kao znak oporavka – ali i mogući znak infekcije

Svrab može ukazivati da rana zaceljuje, ali ako postane intenzivan, praćen crvenilom, otokom ili isjcedkom, to može biti znak infekcije.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako rana postane topla, otečena ili počne da curi gnoj.

Ako imate povišenu temperaturu i osećate se loše.Ako rana ne pokazuje znake poboljšanja nakon nekoliko dana.

Dodati savjeti lekara za tretman žuljeva

Pored osnovnih pravila njege rana, stručnjaci daju nekoliko dodatnih saveta za pravilno tretiranje žuljeva:

Nosite udobnu obuću, tjesna ili nova obuća često izaziva žuljeve. Izaberite prostrane cipele sa mekim ulošcima.

Koristite flastere za žuljeve – Specijalni flasteri stvaraju zaštitni sloj i ubrzavaju zarastanje.

Nanosite hidratantne kreme – Suva i ispucala koža je sklonija žuljevima, pa redovno njegujte stopala.

Nosite čarape od prirodnih materijala – Sintetički materijali mogu izazvati trenje i zadržavati vlagu, što povećava rizik od stvaranja žuljeva.