Njihovo otkriće moglo bi da bude važno za velike sisteme baterija, poput onih u električnim vozilima i onima u domaćinstvima.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Proizvođači bežičih slušalica često se hvale da njihove slušalice imaju autonomiju od nekoliko sati, da se brzo pune na punjaču ili da imaju najrazličitije senzore i algoritme koji čine slušanje muzike i druge multimedije, nevjerovatnim iskustvom. Ali, većina tih slušalica ima isti problem – jedna se slušalica brže prazni od druge. Zašto?

Odgovor na to pitanje potražili su istraživači iz cijelog svijeta, koji proučavaju kako se baterije troše u elektronskim uređajima. Otkrili su da je glavni problem u neravnomjernom raspadanju baterije, ali i dalje nije bilo jasno zašto do toga dolazi.

Dr. Jijin Liu sa Univerziteta Teksas u Ostinu udružio je snage s istraživačima na istom univerzitetu, Nacionalnom laboratorijom SLAC (Kalifornija, SAD), Nacionalnom laboratorijom Brukheven(Njujork, SAD), Nacionalnom laboratorijom Argon (Ilinois, SAD) i European Synchrotron Radiation Facility (Francuska) kako bi proučili zašto dolazi do neravnomjerne degradacije baterije unutar bežičnih slušalica.

U svojoj studiji objavljenoj u Advanced Materials, otkrili su da se razlog skriva u drugim komponentama smještenim u bežičnim slušalicama, a ne u samoj bateriji.

Naime, komponente poput Bluetooth antene ili mikrofona mogu, tokom upotrebe, da generišu razliku u temperaturi koja može da ošteti zdravlje baterije.

"Degradacija baterije je veoma složen proces, vođen međuigrom mikromorfologije, kristalne strukture, oksidacionog stanja i drugih faktora. Kako bismo uhvatili te zamršenosti, upotrebili smo multimodalne tehnike karakterizacije za analizu materijala baterije. Naša otkrića pokaztuju čvrsto međusobno povezano hemomehaničko međudjelovanje, na koje značajno utiču lokalni temperaturni gradijenti", pojasnio je Jijin Liu za Technology Networks.

Iako takva studija možda djeluje manje vrijedna od drugih studija, njena otkrića mogla biti biti ključna za veće sisteme poput baterija za električna vozila.

"Ako je temperaturni gradijent neizbežan, jedan mogući pristup je implementacija sistema hlađenja s kontrolisanim gradijentom kako bi se ublažili njegovi učinci. Nadalje, ova studija je proistekla iz posmatranja opadanja kapaciteta, ali isto je važno procijeniti implikacije iz bezbednosne perspektive. Postavlja se ključno pitanje: ima li degradirana stanica veći rizik od pregrijevanja? Ovo je i dalje ključna tema istraživanja, posebno u kontekstu primjene baterija drugog vijeka, kao što je prenamjena povučenih električnih vozila za skladištenje energije u domaćinstvu", pojašnjava profesor Liu.