Promjene apetita mogu ukazivati na zdravstvena stanja i zahtijevaju medicinsku procjenu. Raspoloženje, zdravlje, okruženje i ljekovi mogu uticati na apetit.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Apetit je želja za konzumiranjem hrane, što se razlikuje od gladi koja se odnosi na osjećaj nelagodnosti kada se ne jede. Raspoloženje, fizičko i mentalno zdravlje, kao i okruženje, mogu da povećaju apetit ili uzrokuju njegov gubitak. Određeni ljekovi takođe mogu da djeluju kao stimulansi ili supresori apetita.

Promjene u apetitu mogu da dovedu do povećanja ili gubitka tjelesne težine. Sa ljekarom treba razgovarati ako promjene u apetitu utiču na težinu, ili ako bi mogle da budu povezane sa zdravstvenim stanjem.

Šta je apetit?

Apetit je želja za konzumiranjem hrane. Regulacija apetita uključuje probavni, endokrini (koji oslobađa hormone) i nervni sistem. Senzorni nervi, koji šalju signale mozgu za pomoć u ukusu, dodiru, mirisu i vidu, takođe utiču na apetit.

Apetit utiče na količinu hrane koja se konzumira, ali se razlikuje od gladi. Glad je osjećaj u tijelu izazvan potrebom za hranom. Signali iz dva hormona, grelina i leptina, regulišu apetit i glad.

Grelin, poznat kao "hormon gladi", putuje kroz krvotok do mozga da bi stimulisao apetit.

Leptin je hormon koji pomaže u regulaciji tjelesne težine i daje mozgu do znanja kada ste siti.

Faktori koji utiču na apetit

Promjene apetita mogu da budu povremene ili da traju duže vrijeme. Faktori koji utiču na apetit uključuju:

Okruženje

Stil života

Mentalno zdravlje

Fizičko zdravlje

Čula (kao što su miris i ukus)

Hipotalamus je "kontrolni centar" mozga. To je mjesto gdje grelin i leptin međusobno deluju kako bi regulisali osjećaje gladi i sitosti i kontrolisali apetit i unos hrane. Svaka promjena ravnoteže između grelina i leptina može da utič na sposobnost tela da reguliše energiju i apetit.

Smanjen apetit

Stanja koja mogu da izazovu ili dovedu do gubitka apetita uključuju:

Anoreksija nervoza

Rak

Hronična bubrežna bolest (CKD)

Hronična opstruktivna bolest pluća (COPD)

Demencija

Hepatitis

HIV/AIDS

Hipotireoza

Mentalna stanja poput depresije

Trudnoća (prvo tromjesečje)

Određeni ljekovi, poput antibiotika, hemoterapijskih lekova i morfina, takođe mogu da smanje apetit.

Povećan apetit

Povećan apetit može da ukazuje na problem sa endokrinim sistemom. Stanja i ljekovi koji mogu da povećaju apetit uključuju:

Anksioznost

Bulimija

Određeni ljekovi poput kortikosteroida i tricikličnih antidepresiva

Dijabetes

Hipertireoza

Hipoglikemija

Predmenstrualni sindrom (PMS)

Kako povećati apetit

Postoji nekoliko različitih metoda za povećanje apetita, uključujući:

Jedenje omiljene hrane: Miris ili uživanje u omiljenom jelu ili poslastici može da stimuliše čula i poveća apetit.

Vježbanje: Fizička aktivnost može da poveća apetit kod starijih osoba sa smanjenim apetitom.

Začinjavanje hrane: Dodavanje začina, biljaka i sosova jelima za poboljšanje ukusa i angažovanje čula ponekad može da podstakne apetit.

Konsultacija se sa dijetetičarem: Savetovanje sa nutricionistom za planiranje obroka može da bude korisno ako imate smanjen apetit uslijed stanja poput raka.

Kako suzbiti apetit

Neki ljudi mogu da imaju povećan apetit. Sljedeće strategije mogu da pomognu u upravljanju ili suzbijanju prekomernog apetita:

Pijenje više vode: Održavanje hidratacije može da poveća osjećaj sitosti. Moguće je da osećate glad kada ste zapravo žedni.

Traženje podrške porodice i prijatelja: Bliski članovi porodice i prijatelji mogu da pruže emocionalnu podršku. Djeljenje obroka s njima može da smanji prejedanje.

Praktikovanje svjesnosti: Svesno jedenje usporava tempo konzumiranja hrane i pomaže u prepoznavanju da li preterujete u jelu. Jedna studija je pokazala da može da smanji epizode prejedanja i emocionalnog jedenja. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdili dugoročni rezultati i efikasnost.

Obraćanje ljekaru: Nutricionista može da utvrdi osnovni uzrok povećanog apetita. Može da napravi plan ishrane i predloži tretmane ako je potrebno.

Šta i kako jesti usljed nedostatka apetita?

Konzumiranje tečnih obroka: Nutritivno bogati šejkovi, proteinski napici ili supe mogu da budu lakši za konzumaciju

Uljepšavanje prostora za jelo: dekorisanje kuhinjskog stola lijepim stolnjakom ili posuđem kako bi se stvorilo prijatno okruženje koje stimuliše čula.

Dodavanje začina i sosova: bilje, začini ili sosovi poboljšavaju ukus obroka.

Mogu se uzeti i oralni nutritivni dodaci kako bi se tijelu obezbjedili hranljive materije koje bi se, inače, unosile ishranom. Dodaci mogu da budu posebno korisni za osobe koje imaju stanja koja značajno smanjuju apetit.

Kada potražiti pomoć

Promjene u apetitu povremeno se dešavaju svima. Pomoć treba potražiti ako promjene u apetitu traju duže ili utiču na opšte blagostanje.

Ljekaru se obratiti ako:

se razvijaju neobjašnjivi simptomi povezani s promjenama apetita

postoji smanjen apetit i simptomi poremećaja ishrane, depresije ili poremećaja upotrebe supstanci

postoji neobjašnjivo povećanje ili smanjenje apetita koje traje duže vrijeme.

se izgubite više od 10 kilograma tjelesne težine u periodu od šest do 12 meseci ili kraće, bez očiglednog razloga ili pokušaja mršavljenja.

ljekovi izazivaju promjene u apetitu.

Sa ljekarom treba podjeliti podatke o svojoj zdravstvenoj istoriji, navikama spavanja i ishrane, kao i drugim simptomima. Ljekar može da zatraži analize krvi, testove štitne žlijezde ili psihološku procjenu. Takođe, može da preporuči snimanja ili analize urina.