Može li jednostavan izbor doručka poboljšati funkciju vašeg mozga tokom cijelog dana?

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Prema novoj studiji, čini se da je odgovor potvrdan, posebno ako doručak uključuje orahe.

Istraživači su otkrili da su mladi odrasli ljudi koji su jeli blizu 50 grama oraha pomiješanih u jutarnji obrok imali više koristi tokom dana, uključujući brže vrijeme reakcije i poboljšano pamćenje kasnije u toku dana, u poređenju sa doručkom bez oraha. Rezultati su objavljeni u časopisu Food & Function.

Iako je poznato da ishrana igra značajnu ulogu u cjelokupnom zdravlju mozga, neke studije sugeriše su da orašasti plodovi, uključujući orahe, mogu biti korisni za kognitivne funkcije. Međutim, bilo je manje istraživanja koja su direktno testirala efekte oraha na sposobnosti razmišljanja kod ljudi.

Ova nova studija imala je za cilj da popuni ovu prazninu, ispitivanjem neposrednog uticaja doručka bogatog orasima na vještine razmišljanja mladih odraslih.

Da bi sproveli svoju studiju, istraživači su regrutirali 31 zdravu mladu osobu starosti između 18 i 30 godina. Studija je koristila crossover dizajn, što znači da je svaki učesnik iskusio oba stanja koja su testirana: jeo doručak s orasima i jeo kontrolni doručak.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ni učesnici ni istraživači koji su direktno uključeni u testiranje nisu znali koji doručak se daje svaki dan, što je osiguravalo dvostruko slijepo istraživanje. Učesnicima je rečeno da se studija odnosi na različite žitarice za doručak kako ne bi bili svjesni pravog fokusa na orahe dok se studija ne završi.

Doručak od oraha sastojao se od 50 grama mljevenih oraha pomiješanih sa muslijem i jogurtom od vanilije. Kontrolni doručak je dizajniran da bude vrlo sličan u kalorijama, mastima, proteinima i ugljenimhidratima, ali bez oraha.

Tokom dana, dva, četiri i šest sati nakon doručka, učesnici su ponavljali testove razmišljanja i raspoloženja. Tokom ovih perioda testiranja, istraživači su takođe mjerili električnu aktivnost mozga pomoću elektroencefalografije ili EEG-a. Učesnici su takođe ocijenili svoj apetit i žudnju na različitim mjestima i ocijenili ukus i miris doručka odmah nakon što su ih pojeli.

Istraživači su otkrili nekoliko zanimljivih efekata doručka od oraha. Što se tiče pamćenja, otkrili su da su u početku, dva sata nakon doručka, učesnici imali nešto lošije rezultate u zadatku učenja riječi nakon jedenja oraha u odnosu na kontrolni doručak. Međutim, kasnije tokom dana ovo se preokrenulo. Šest sati nakon doručka, učesnici koji su jeli orahe pokazali su bolje pamćenje u odnosu na one koji su doručkovali.

Što se tiče vremena reakcije, učesnici su bili konstantno brži u zadacima mjerenja pažnje i zamjene zadataka tokom dana nakon doručka od oraha u odnosu na kontrolni doručak. Ovo sugeriše da su orasi poboljšali brzinu obrade i efikasnost u ovim vještinama izvršne funkcije.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

EEG mjerenja su takođe pokazala razlike u moždanoj aktivnosti. Nakon konzumiranja oraha, došlo je do povećane aktivnosti određenih moždanih talasa, posebno alfa, delta i teta talasa, u prednjim djelovima mozga tokom zadataka pamćenja. Ovi moždani talasi povezani su s procesima pažnje i pamćenja. Ovo sugeriše da orasi mogu uticati na moždanu aktivnost, na način koji podržava bolje kognitivne performanse.

Zanimljivo je da je studija takođe otkrila da su učesnici prijavili da se osjećaju nešto negativnije nakon doručka od oraha u odnosu na kontrolni doručak. Oni su takođe ocijenili miris doručka od oraha kao manje privlačan, i prijavili su jaču želju za masnom hranom nakon što su je jeli. Što se tiče krvnih markera, istraživači su primijetili da su nivoi glukoze bili nešto viši nakon doručka od oraha, dok su nivoi slobodnih masnih kiselina bili niži u poređenju sa kontrolnim doručkom.

Ove promjene u glukozi i masnim kiselinama mogu biti povezane s time kako orasi utječu na dostupnost energije i metabolizam u mozgu, potencijalno doprinoseći uočenim kognitivnim prednostima. Međutim, nije bilo značajnih promjena u drugim krvnim markerima koji se odnose na upalu ili neurotrofni faktor iz mozga, protein važan za zdravlje mozga.