Autori nove studije Džon Hopkins Bloomberg School of Public Health pokušali su ustanoviti šta se dešava s organizmom nakon što izbacimo ultraprerađenu hranu, a učesnici su prijavili gubitak 3,5 kilograma u prosjeku tokom osam sedmica.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Ultraprerađena hrana je jedan od popularnih termina o zdravlju u 2020-im. Mnogi od nas postaju svjesniji hrane i sastojaka koje unosimo u svoje tijelo, a mnoštvo knjiga, novina, podcasta i TV dokumentarnih filmova na ovu temu privuklo je ogromnu pažnju.

Istina je da se veliki dio prehrane sastoji od ovih namirnica, pa je nedavno istraživanje pokušalo otkriti kakve efekte možemo vidjeti u našim tijelima ako budemo u mogućnosti da ih isključujemo.

Kao način da se pozabave ovim problemom, autori nove studije Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health su pokušali testirati "izvodljivost, prihvatljivost i preliminarnu efikasnost nove bihevioralne intervencije dizajnirane da smanji unos ultraprerađene hrane".

Učesnici su bili starosti između 18 i 75 godina i već su izrazili želju da promijene svoje navike u ishrani. Svi su prijavili da su konzumirali najmanje dvije vrste ultraprerađene hrane dnevno i četiri različite u prethodnoj sedmici. Svi učesnici su klasifikovani kao gojazni ili gojazni i izrazili su želju da izgube težinu.

Tokom osmosedmičnog programa, grupa je prisustvovala sedmičnim sastancima sa životnim trenerom, pokrivajući teme poput planiranja obroka, žudnje za hranom i pažnje. Održane su i četiri praktične sesije od 30 minuta o pripremanju obroka, zasnovane na jelovniku bez ultraprerađene hrane.

Kako bi im pomogli da se prilagode svom načinu života, svi su dobili 100 dolara da potroše na namirnice po svom izboru, a trener ih je ohrabrivao da se odluče za neprerađenu cjelovitu hranu.

Prije i poslije intervencije, svi ućesnici  su sami prijavljivali svoju tjelesnu težinu, a povremeno su ih pitali za povratnu informaciju o tome kako se program odvija.

Na kraju studije, svi preostali učesnici su rekli da su "zadovoljni" ili "veoma zadovoljni", a svi su vjerovali da jedu manje ultraprerađene hrane. Izvijestili su da su izgubili u prosjeku 3,5 kilograma tokom osam sedmica, a njihov ukupan dnevni unos kalorija pao je u prosjeku za oko 612.

Koji su zaključci?

Autori kažu da je ova studija bila među prvima koja je testirala ovu vrstu bihevioralne intervencije, te da pokazuje da je takav program izvodljiv i pozitivno iskustvo za učesnike.

Međutim, ne može se pobjeći od male veličine uzorka, što autori priznaju: "Najznačajnije ograničenje ove pilot studije bila je mala veličina uzorka; rezultate treba tumačiti s oprezom i ne može se pretpostaviti da se mogu generalizirati".

Ostala ograničenja uključuju činjenicu da su podaci o težini sami prijavljeni, što je uvijek sklono pristranostima.

Takođe je primjetno da je ova populacija ljudi već izrazila želju da promijeni svoje navike u ishrani. Nije jasno da li bi takav program radio za ljude koji ranije nisu pokazali interesovanje za ovo. Takođe ne znamo kako će se učesnici proći dugoročno nakon završetka programa.

Studija je objavljena u časopisu Obesity Science and Practice.