Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovječnosti i verbalne elokvencije — sposobnosti efikasnog prisjećanja i upotrebe rječnika.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Prethodna istraživanja otkrila su malo vjerovatnu mogućnost – da na dugovječnost utiče inteligencija. Međutim, inteligencija nije jednostavna karakteristika. Postoje mnoge osobine koje tome doprinose i koje se mogu testirati — od pamćenja do matematičke logike, piše Miss7.

U studiji iz 2024. godine, Paolo Gisleta sa Univerziteta u Ženevi povezao je dugovječnost sa jednom od tih osobina: verbalnom elokvencijom (mjerom nečijeg rečnika i sposobnosti da ga koristite).

Kako je dugovječnost povezana sa elokvencijom?

Koristeći uzorke iz Berlinske studije starenja, koja je počela da prikuplja podatke neposredno pre pada Berlinskog zida 1989. godine, pratio je 516 ljudi starosti od 70 do 105 godina od registracije do smrti, u nekim slučajevima i do 18 godina.

Studija je mjerila faktore kao što su zdravlje zuba, nivo stresa i ekonomsko blagostanje, kao i kogniciju. To ga čini „bogatim i rijetkim skupom podataka“, rekao je Gisleta za Neuroscience News.

Istraživači su uzorkovali devet različitih kognitivnih testova da bi razumijeli da li različiti aspekti inteligencije mogu biti bliže povezani sa dugovječnošću od drugih. Testovi su mjerili četiri kognitivne sposobnosti: verbalnu elokvenciju, perceptivnu brzinu, verbalno znanje i epizodno pamćenje.

Brzina percepcije je mjera nečije sposobnosti da brzo uporedi, analizira ili izvrši zadatke evaluacije šablona koristeći vizuelne znakove. Verbalna sposobnost je mjera nečijeg rečnika. Epizodična memorija je mjera nečije sposobnosti da se prisjeti i pamti lična iskustva. Svaka od ovih kategorija je mjerena sa nekoliko testova. Jedan test je, na primjer, mjerio verbalnu elokvenciju tražeći od učesnika da imenuju što više životinja u roku od 90 sekundi.

Prikupljajući podatke o različitim kognitivnim veštinama, Gisleta i njegov tim uključili su informacije o tome kako se učinak učesnika mijenjao i procijenili rizik od smrti tokom vremena. Zatim su razvili model koji povezuje uočene promjene sa rizikom od smrti. Ovo je zahtijevalo doprinos istraživača sa više univerziteta sa ekspertizom u vrsti analize podataka koja se naziva zajednički multivarijantni longitudinalni model preživljavanja.

„Danas je postalo mnogo lakše raditi ovakvu vrstu istraživanja jer ima više dostupnih podataka. Ima više ljudi koji su voljni da sarađuju. Postoje bolji alati“, rekao je Gisleta. Primjenjujući ove nove alate, istraživači su otkrili da je verbalna elokvencija sama po sebi značajno povezana sa dugovječnošću, iako objašnjenje za ovaj odnos nije jasno.

Jedna popularna teorija, objasnila je Gisleta, je da je fizičko tijelo neraskidivo povezano sa mentalnim, emocionalnim i kognitivnim procesima. „Svi ovi domeni jednostavno opadaju zajedno, bilo da se radi o spoznaji, ličnosti, emocijama ili generalno biološkom, medicinskom padu“, rekao je on.

Prema toj teoriji, verbalna elokvencija bi bila dobra mjera blagostanja, objasnio je Gisleta, jer je to složen proces koji se oslanja na višestruke kognitivne sposobnosti. Ovo može uključivati dugoročnu memoriju, rječnik, efikasnost i vizuelno pamćenje. Dakle, kada testirate svoju verbalnu elokvenciju, „radite nešto veoma zanimljivo“, rekao je.