Ministarstvo kulture i medija doprinosi ravnomjernom razvoju kulture u cijeloj Crnoj Gori i u kontinuitetu podržava projekte i programe koji imaju za cilj unapređenje sektora i pospješivanje međunarodne afirmacije i konkurentnosti aktera u kulturi, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović.

Foto: arhiva, Ministarstvo kulture i medija

Na pitanje poslanice Zdenke Popović o razvoju kulturne scene u Herceg Novom, Vujović je rekla da resorno Ministarstvo kontinuirano podržava značajne hercegnovske festivale, kao što su Međunarodni festival umjetničke muzike Dani muzike, Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti HAPS, Hercegnovski strip festival, Operosa, Međunarodni festival horova, Festival Jazz Bay, Trg od knjige, Trg od ćirilice.

„U 2024. godini, Ministarstvo kulture i medija je festivale i manifestacije koji se organizuju u Herceg Novom od strane lokalnih institucija i organizacija podržalo sa gotovo 98 hiljada eura, prepoznajući kvalitet i trud organizatora da Herceg Novi i Crnu Goru pozicioniraju na kulturnoj mapi regiona i šire“, rekla je Vujović.

Istakla je da je jedan od najznačajnijih događaja u Herceg Novom Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival.

„U prošloj godini, Festival je podržan sa 120.000 eura, a prvi put su u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore održani Dani industrije koji su crnogorskim autorima omogućili da uspostave veze sa važnim institucijama, otvore vrata za koprodukcije i osiguraju dodatnu finansijsku podršku međunarodnih fondova i organizacija“, rekla je Vujović.

Kazala je da će Forte Mare, pošto ispunjava sve uslove, do kraja godine biti upisana na listu venecijanskih tvrđava 16. i 17. vijeka zajedno sa gradom Kotorom.

„Veoma je važna sinergija planiranja na državnom i lokalnom nivou, koja rezultira sve brojnijim i kvalitetnijim programima. Opština Herceg Novi i samostalno podržava razvoj kulturnih programa i sadržaja, opredjeljujući ukupno 3,5 miliona eura za ovu oblast. Od tog iznosa, 2,9 miliona eura usmjereno je preko Sekretarijata i za transfere, dok je 600 hiljada eura planirano za kapitalne izdatke. Ovo predstavlja čak 10 odsto ukupnog budžeta Opštine, što je zasigurno među najvećim, ako ne i najveće izdvajanje za kulturu na nivou lokalnih samouprava u Crnoj Gori“, rekla je Vujović.

Ponosna je što je u okviru projekta SA CREATIVITY koji je finansiran u okviru Interreg IPA programa Južni Jadran, a čiji je Ministarstvo kulture i medija nosilac, počela prva faza rekonstrukcije tvrđave Španjola.

„Planirano je da radovi traju do marta 2026. godine, nakon čega će početi realizacija druge faze. Vrijednost ugovorenih radova za prvu fazu je 2,5 miliona eura, od čega je iz sredstava Evropske unije obezbijeđeno oko 1.6 miliona, a ostatak iz budžeta Crne Gore“, kazala je Vujović.

U prethodne dvije godine, kako je navela, podržana je izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na ikonstasu u Crkvi Sv. Đorđa u Raovanićima na Luštici sa 10 hiljada eura, sanacioni radovi na ugroženim segmentima Tvrđave Forte Mare 30 hiljada eura, te projekat aero snimanja kulturnih dobara i lokaliteta na području Opštine Herceg Novi sa pet hiljada eura.

Pitanje poslanice Zoje Bojanić Lalović bilo je zašto od 2021. godine nije dodijeljen nijedan status istaknutog kulturnog stvaraoca, iako je po Zakonu o kulturi i Uredbi Vlade Ministarstvo kulture bilo obavezno da to uradi i da li je tačno da je poktenuta izmjena Uredbe o dodjeli statusa i na šta se te izmjene odnose.

Vujović je odgovorila da je analizom Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac zaključeno da su određena rješenja zastarjela i anahrona što je bio glavni razlog inoviranja i unapređenja normativnog okvira u ovoj oblasti.

Izmjenama su, kako je dodala, prepoznate oblasti u kojima se dodjeljuje status istaknuti kulturni stvaralac, ojačana uloga reprezentativnih udruženja, predložen novi sastav članova stručne komisije, utvrđeni rokovi za formiranje stručne komisije i okončavanja započetih postupaka prije stupanja na snagu ovog propisa.

„Nakon usaglašavanja sa nadležnim resorima, Vlada je na sjednici 6. marta usvojila Predlog Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, a koja se trenutno nalazi u proceduri objavljivanja u Službenom listu. Ovaj proces rezultat je predanog rada u Ministarstvu, ali i šireg konsultativnog rada sa svim nadležnim organima i stručnim licima. Sve navedeno govori u prilog da sam se od stupanja na dužnost sa posebnom pažnjom bavila ovim složenim pitanjem, imajuću u vidu neprimjereno dug period u kojem nisu dodijeljivani statusi istaknutog kulturnog stvaraoca u kulturi“, objasnila je Vujović.

Odgovarajući na pitanje poslanika, Amera Smailovića, a u vezi sa restuaracijom i rekonstrukcijom Hajdar pašine džamije u Bijelom Polju, Vujović je objasnila da su ostaci džamije 2015. zaštićeni kao nacionalno kulturno dobro.

„Ovdje je riječ o poništenju Rješenja o prethodno datoj saglasnosti na konzervatorski projekat, jer se projekat rekonstrukcije nije ni stvarno, ni pravno mogao sprovesti bez izrade Glavnog projekta. Toga je bila svjesna i Islamska zajednica, te je isti izradila i dostavila Upravi preko revidenta. Naloženo je da se moraju uraditi reviziona, sistematska arheološka istraživanja, da se potvrdi ili ospori tvrdnja mještana sela Radulići, da je džamija podignuta na ostacima prethodnih kulturnih slojeva“, pojasnila je Vujović.

Smatra da nema prostora za pogrešne konstatacije, već je upravo postupanje Uprave usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije.

Poslanika Jasmina Ćorovića je zanimalo šta će se preduzeti po pitanju sve češćeg govora mržnje i širenja šovinizma na pojedinim medijima.

„Govor mržnje se najčešće širi putem tabloida iz okruženja takozvani „instant portali“, koji se često osnivaju sa ciljem diskreditacije političkih protivnika. Takođe, značajan izvor dezinformacija i govora mržnje šire lažni profili na društvenim mrežama, koji djeluju anonimno i bez odgovornosti. Vrlo je malo primjera da tradicionalni mediji koji su etablirani u Crnoj Gori u kontinuitetu i sa namjerom šire govor mržnje“, ukazala je Vujović.

Naglasila je da je u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije 2023-2027 predviđeno formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, definisanje govora mržnje kao krivičnog djela, uspostavljanje saradnje sa globalnim internetskim kompanijama i društvenim mrežama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija na ovim kanalima.

„Novina u Zakonu o medijima normira da hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija može inicirati svako pravno i fizičko lice, koje smatra da je žrtva govora mržnje, a ne kao do sada da to bude isključiva nadležnost tužilaštva. U užem smislu nadležnost pripada dvjema institucijama, Agenciji za audiovizuelne medijske usluge i tužilaštvu“, rekla je Vujović.

U fazi izrade i pripreme za implementaciju je Mreža za borbu protiv govora mržnje i dezinformacijaza, Vujović je pojasnila da je njena ključna uloga identifikacija i javno ukazivanje na autore i prenosioca lažnih vijesti, uz osiguravanje da cjelokupna javnost u Crnoj Gori bude upoznata sa tim slučajevima.

„Brza i odlučna reakcija ključna je u suzbijanju širenja govora mržnje i dezinformacija, a tu posebnu ulogu imaju mediji i organizacije civilnog društva. Neposredno ukazivanje na one koji zloupotrebljavaju novinarstvo i svjesno manipulišu građanima Crne Gore predstavlja osnovni korak ka iskorjenjivanju ovih negativnih pojava. Medijskim zakonima predviđeno je više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na važeće norme“, ukazala je Vujović.

Sigurna je da medijska pismenost predstavlja dugoročno najefikasniji odbrambeni mehanizam protiv govora mržnje i dezinformacija, ali i snažan društveni odgovor na one koji aktivno koriste tu retoriku.

„Naravno, posebnu pažnju obraćamo na medijsku pismenost, kojoj je posvećeno čak 15 mjera u Akcionom planu za sprovođenje Medijske Strategije“, istakla je Vujović.