Stalni osjećaj umora nakon jela može biti "temeljni" znak potencijalno opasnog zdravstvenog stanja.
Foto: Ilustracija/ Pexels
Mnogi od nas osjećaju pad nakon obroka, ali u nekim slučajevima to bi mogao biti pravi razlog za zabrinutost. U medicini je to poznato kao postprandijalna somnolencija ili postprandijalni umor. To može dovesti do pospanosti, niskog nivoa energije, poteškoća s koncentracijom i nedostatka fokusa. Iako to obično nije razlog za brigu, nutricionistkinja Fiona Hunter je objasnila da je ova pojava prilično česta, ali i da biste trebali posjetiti ljekara uopšte prakse.
"Tačan uzrok nije u potpunosti shvaćen, ali postoji nekoliko teorija. Jedna je da je to prirodni odgovor vašeg tijela na probavu. Nakon jela, tijelo preusmjerava protok krvi u probavni sistem, ovaj privremeni pomak krvi od mozga može učiniti da se osjećate umorno i tromo", navela je.
Drugo objašnjenje je da smo programirani da se osjećamo pospano nakon jela.
"U praistoriji, čim su naši preci uhvatili i pojeli hranu, bilo je vrijeme za spavanje, tako da bi to mogao biti povratak na ovo", dodala je nutricionistkinja Hunter.
Upozorila je da iako je osjećaj malog umora nakon jela normalan, pretjerani umor može biti znak prikrivenog zdravstvenog stanja.
To uključuje:
Dijabetes ili predijabetes - To može uzrokovati oscilacije šećera u krvi nakon obroka što može uzrokovati umor.
Intolerancije na hranu ili alergije One mogu uzrokovati umor i druge simptome nakon konzumacije određene hrane. Vođenje dnevnika ishrane pomoći će vam da prepoznate problematičnu hranu.
Anemija - Nedostatak gvožđa ili vitamina B12 može pridonijeti trajnom umoru.
Hormonalni problemi poput slabog rada štitne žlijezde – To može uticati na nivo energije i metabolizam.
Ako se stalno osjećate iscrpljeno nakon obroka, razgovarajte s ljekarom uopšte prakse ili registrovanim dijetetičarom. Oni vam mogu pomoći u prepoznavanju potencijalnih zdravstvenih problema, i pružiti vam personalizovane savjete o optimizaciji vaše ishrane za održivu energiju.
Prema nutricionistkinji Hunter, određene hranjive materije u hrani mogu vjerovatnije pridonijeti pospanosti. To uključuje obroke s visokim sadržajem šećera ili rafinisanih ugljenihhidrata poput bijelog hljeba, riže i tjestenine te keksa i kolača, kao i proteine koji sadrže triptofan poput ćuretine, piletine, jaja, sira, ribe, orašastih plodova i sjemenki.
KOMENTARI (0)