Ministarstvo zdravlja sprovodi ozbiljne i kvalitetne projekte, radimo nešto što će ostati i biti trajno i na ponos građanima Crne Gore i zdravstvenom sistemu, kazao je danas u parlamentu resorni ministar Vojislav Šimun.

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković, arhiva

Ministar je rekao da višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, a izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore. Šimun je kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.

Poseban izazov je, naglasio je, što dio građana traži određenog ljekaras, pa se tako dešava da ermin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.

"Zato se prave liste čekanja, jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne“, kazao je Šimun.

Ministar je rekao da na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.

Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji. On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.

Kazao je da je važno imati odgovoran odnos. 

"To su podaci KCCG. Na većini klinika lista čekanja je takva da se čeka manje od tri mjeseca. Centar za kardihirurgiju do tri mjeseca. U regionalnim centrima praktično ne postoje liste čekanja. Ovo su podaci koji su realni", kazao je Šimun. 

Kako je naglasio, oko 50 odsto pregleda propada jer se pacijeni uopšte ne pojavaljuju u zakazano vrijeme. 

"To je nešto što što rješavali putem SMS servisa preko Kliničkog centra, gdje pacijent može da otkaže.  No, do 50 odsto tih pregleda nam praktično propada", naglasio je ministar. 

Šimun je posebno podvukao da ima dosta pokazatelja napretka zdravstvene zaštite za proteklih godinu i po dana. 

"Uvodimo nove, kompleksne procedure. Vidite transplantaciju koštane srži, transplantaciju bubrega, planiramo da to proširimo i načinimo održivim", rekao je Šimun. 

Kako je rekao, koristi se i sistem za neronavigaciju. 

"Tu su i mnoge druge stvari, radimo na tome da edukujemo naš kadar da preduzmemo i kompleksnije procedure. Otvorili smo kliniku za infektivne bolesti, kliniku za psihijatriju, jednostavno, sve su to pomaci koji su nekad mnogo duže čekali. Čini mi se, za mnogo kraći period došlo je do ozbilinih pozituivnih promjena", rekao je Šimun. 

Ministar je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana. 

I poslanika DPS-a Jevta Erakovića interesovalo je pitanje liste čekanje, a pitao je li Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas. Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini bili još bolji.

"Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan“, naveo je Šimun.

Kaže da je na hematologiji prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.

"Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava“, kazao je Šimun.

Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.

"Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar“, kazao je Šimun.

Kako je podvukao, to je sistemsko rješenje.

"Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari. Vi ste obećavali 20 godina Gradsku bolnicu. Sad pričate o Urgentnom centru. Ako je tako, spali ste sa gradske bolnice na urgentni centar posle 20 godina. Dozvolite da mi ipak radimo nešto od državnog značaja“, naveo je Šimun.

On je rekao da ministarstvo pažljivo planira programe, i ljekari aktivno učestvuju. 

"U vaše vrijeme, manje se dolazilo na posao, manje se i radilo", rekao je Šimun. 

Kako je podvukao, zdravstveni sistem ćemo razvijati i unapređivati. 

"A ne kao neki moji prethodnici iz vaših redova, mi ga nećemo prodavati. Bilo je i tih planova. Da se prodaju bolnica u Meljinama i novi klinički centar kompaniji na Malti. Budite sigurni, radimo nešto što će ostati, što će biti trajno i na ponos građanima Crne Gore i zdravstvenom sistemu. Ovako se rejašavju problemi, a ne parcijalno", navodi Šimun. 

Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.

Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.

"Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti“, kazao je Šimun.

On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.

Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva, prenosi Mina. 

"Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera“, rekao je Šimun.

On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.