Vlada Crne Gore predložila je dopune dva zakona, prema kojima bi sudijama i tužiocima plata uskoro mogla da bude veća za 30 odsto.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Na sajtu Vlade juče su objavljeni predlozi zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o državnom tužilaštvu.

Prema predlogu Vlade, rukovodioci državnih tužilaštava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.

Taj dodatak, kako stoji u predlogu, ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu platu, u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.

Iz Sindikalne organizacije državnih tužilaštava Crne Gore već duži period insistiraju na tome da se povećaju plate državnim tužiocima, ali i službenicima i namještenicima.

U predlogu Zakona o Sudskom savjetu i sudijama dodaju se dva nova stava, koja takođe predviđaju da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.

“Dodatak iz stava 2 ovog člana ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru”, stoji u dopunama tog propisa, koje je Vlada predložila.

Dopis za povećanje plate sudijama u februaru je uputila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.

Ona je od premijera Crne Gore Milojka Spajića, potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, ministra pravde Bojana Božovića i ministra finansija Novice Vukovića tražila “hitno privremeno rješenje u odnosu na pitanje zarada sudija”.

Pavličić je tada kazala da smatra da je već usaglašeno uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija nužno i u što kraćem roku.

“...Budući da je postojeće zakonsko rješenje na snazi od 2016. godine, a koeficijenti za obračun zarade su do sada dva puta umanjeni u 2017. godini, za oko 15%. Visina postojećih zarada nije srazmjerna troškovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i zaštite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori”, rekla je predsjednica Vrhovnog suda.

Ona je istakla i da je “očigledna kriza u kojoj se našlo pravosuđe, u smislu materijalnih uslova za rad, motivisanosti za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji”, te je zahtijevala brzu i značajnu intervenciju države.

Pavličić je istakla i dobru praksu na regionalnom polju gdje su Republika Hrvatska, Republika Srbija, kao i Bosna i Hercegovina, ranije usvojile manir donošenja posebnih zakona kojima se regulišu zarade i druga primanja sudija, odnosno tužilaca.

Ona je u dopisu Spajiću kazala još i da se pravosuđe nalazi u ozbiljnoj krizi u smislu materijalnih uslova za rad, kao i da je brza i značajna intervencija države važna za motivisanost za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji.

Podsjetila je i da je Crna Gora obavezna da donese zakon, kojim će konačno biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.

“Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti, očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija”, kazala je Pavličić u obraćanju premijeru.