Kad jedemo slatkiše, najveći deo šećera se apsorbuje u tankom crijevu, a glukoza ulazi u krvotok. Tada nivo šećera u krvi raste, inicirajući pankreas da otpušta insulin.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Insulin hormon je taj koji omogućava da ćelije apsorbuju glukozu iz krvi. Odatle postoje dve mogućnosti - da se glukoza odmah utroši kao energija ili da se uskladišti - kao masnoća.

Brzi porast šećera u krvi može da prati isto tako nagli pad, koji izaziva umor i glad. Pretjerana konzumacija slatkiša može izazvati gojenje, a na duže staze dovesti do dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i metaboličkog sindroma. Posljedice mogu biti i masna jetra, kao i insulinska rezistencija.

Zato je važno umjereno konzumirati slatke namirnice, a prednost treba dati šećerima u voću i povrću. Oni uvijek dolaze sa dodatnim, vrijednim sastojcima kao što su vlakna, vitamini i minerali.

Pored fruktoze u voću, šećer dobijate i u mleku (laktoza), a se u popularnim urmama nalazi i fruktoza i glukoza i saharoza! Mada se svi ovi šećeri, na kraju, pretvore u glukozu, dodatni sastojci će usporiti njenu apsorpciju u krvotok.

Ako već morate da jedete slatkiše, najbolje je da to bude posle ručka, a porcija treba da bude što manja. Budući da je već podignut nivo insulina, manji je rizik od njegovog skoka. Takođe, organizam ima vremena da potroši novu količinu glikoze.