Mikroplastika u vodi predstavlja tihu, ali ozbiljnu prijetnju zdravlju, prenoseći otrovne supstance  u naše tijelo kroz svakodnevne radnje poput pijenja ili korištenja vode.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Sitne plastične čestice manje od 5 milimetara, ili mikroplastika, postaju sve veći zdravstveni problem. Te čestice potiču iz različitih svakodnevnih izvora poput odjeće, proizvoda za ličnu higijenu i kuhinjskih pribora. Zbog svoje otpornosti, mikroplastika traje u okolini, a brojne studije sada pokazuju da se nalazi čak i u ljudskim tijelima.

Nedavni analiza dosadašnjih stručnjaka radova naglašava vodu kao značajan izvor izloženosti mikroplastici, jer postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i dalje imaju poteškoća u efikasnosti uklanjanju tih čestica. Prema toj studiji, koja je objavljena u časopisu Science of the Total Environment, iako ta postrojenja smanjuju nivo mikroplastike, potpuno uklanjanje ostaje nedostižno s trenutnim tehnologijama, ističe Un-Jung Kim, inženjer okoline na Unverzitetu Texas u Arlingtonu (UTA) i jedan od njenih autora.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Rizik od dugoročnih zdravstvenih problema

Mikroplastika ne samo da se širi kroz izvore vode, već se takođe ponovo uvodi u okolini. “Te mikroplastike vjerovatno prenose i druge ostatne štetne zagađivače iz otpadnih voda, poput bisfenola, PFAS-a i antibiotika”, napominje Kim. Izloženost tim česticama može se dogoditi kroz svakodnevne radnje poput pijenja vode, pranja odjeće ili zalivanja biljaka, što može dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i rak, prenosi Zimo.

Glavni izazov u borbi protiv zagađenja mikroplastikom je nedostatak standardnih definicija i metoda mjerenja. Efikasnost tretmana varira zavisno o tehnologijama koje zajednice koriste i o tome kako se mikroplastika mjeri za izračunavanje stope uklanjanja, ističe Jenny Kim Nguyen, hemičarka na Univerzitetu Texas u Arlingtonu i glavna autorka istraživanja. Nguyen trenutno radi na razvoju standardizovanih metoda testiranja kako bi poboljšala razumijevanje i regulaciju mikroplastike.

Zdravstveni uticajj mikroplastike ostaje uglavnom nepoznat, ali prethodne studije sugerišu potencijalne rizike. Mikoplastika može uzrokovati upalu, oksidativni stres i imunološke reakcije. Jedna zabrinjavajuća studija otkrila je visoke koncentracije mikroplastike u arterijama pacijenata sa moždanim udarom. Takođe, postoji zabrinutost zbog uticaja na ekosisteme, posebno u vezi s fotosintezom.

Šta se može učiniti na individualnom nivou?

U nedostatku strožih mjera, potrošači ipak mogu smanjiti izloženost. Mikrovlakna su najčešća mikroplastika koja se stalno oslobađa kroz otpadne vode, kaže Kim.

Odabirom odjeće izrađene od materijala s manjim sadržajem plastike, može se smanjiti ukupni teret mikroplastike u otpadnim vodama.