Biljna mlijeka nastaju cijeđenjem biljnih sirovina poput zobi, soje, badema, kokosa i riže.

Foto: Iustracija/Pixabay.com 

Ova mlijeka često se obogaćuju kalcijumom i vitaminima, ali se nutritivni sastav može značajno razlikovati među vrstama i proizvođačima.

Iako mogu biti dobra alternativa za osobe s intolerancijom na laktozu ili one koji izbjegavaju životinjske proizvode, biljna mlijeka nisu uvijek zdravija. Mnoge vrste sadrže dodatne šećere, stabilizatore i emulgatore, a većina napitaka, osim sojinog, ima vrlo malo proteina.

Kalorijska vrijednost biljnih mlijeka može biti niska, posebno kod nezaslađenih verzija. Međutim, zaslađeni napici često imaju sličnu kalorijsku vrijednost kao punomasno mlijeko, uz manje proteina i prirodnih masti.

Prilikom kupovine, važno je provjeriti deklaraciju napitka, posebno na dodane šećere, količinu proteina i obogaćenost kalcijumom i vitaminima, što je posebno važno za vegane. Najbolje je birati nezaslađene verzije koje su obogaćene nutrijentima.

Biljna mlijeka mogu biti odlična opcija za one koji žele lakši napitak uz kafu, ne podnose kravlje mlijeko ili paze na holesterol, ali treba biti oprezan s proizvodima koji se reklamiraju kao "superfood" a nutritivno su siromašni. S obzirom na sve, čitanje deklaracija je ključno za pravi izbor.