Iako ga svi vezuju za Fejsbuk, dugme "lajk" ima mnogo složeniju istoriju i nastalo je još za vrijeme drevnog Rima.

Foto: Ilustracija/Pexels

Iako većina danas vjeruje da je Fejsbuk izmislio dugme za lajkovanje, razvoj tog prepoznatljivog simbola digitalnog svijeta zapravo ima dublje korijene i nastao je kao rezultat različitih uticaja i više ideja kroz vrijeme.

Dugme Lajk (Like), sada je sastavni dio internet komunikacije, a vuče korijene još iz drevnog Rima i tek puno kasnije iz pop kulture 20. vijeka.

U novoj knjizi "Lajk: Dugme koje je promjenilo svijet" autori Bob Gudson i Martin Rivs istražuju složenu evoluciju tog simbola.

Ideja seže do jednostavnog crteža palca gore i dolje kojeg je Gudson nacrtao 2005. godine dok je radio u kompaniji "Yelp", s ciljem izražavanja mišljenja o recenzijama restorana.

Iako "Yelp" nije usvojio taj simbol, on je kasnije procvjetao pa podstakao dublje istraživanje, kako je dugme Like oblikovao sve brže razvijajuće digitalno društvo.

Iako je Fejsbuk popularizovao dugme Lajk, taj simbol nije njihov izum. Mnogi tehnološki pioniri poput Rusa Simonsa (Yelp), Biza Stouna (Twitter), Maksa Levčina (PayPal), Stiva Čena (YouTube) i Pola Bučhejta (Gmail) doprinijeli su razvoju koncepta tokom više od decenija.

Inovacija je često društvena i Silicijska dolina je bila pravo mjesto za sve to jer ima kulturu susreta. Svi su se okupljali da razgovaraju o tome na čemu rade i ispostavilo se da ih je mnogo radilo na istim stvarima, pojašnjava Rivs.

CEO Fejsbuka Mark Zukerberg isprva je odbijao dugme Lajk, plašeći se da bi mogao da banalizuje platformu. Tek nakon gotovo dvije godine, Fejsbuk ga je uveo 9. februara 2009. godine, pet godina nakon lansiranja društvene mreže 2004. godine.

U međuvremenu, FriendFeed - Fejsbukov rival kog su osnovali Bučhejt i Bret Tejlor, pokrenuo je svoje dugme Like 2007. godine, ali kasnije ga je Fejsbuk kupio.

Holivud i uticaji pop kulture

Znak palca gore postoji i prije digitalnog doba. Modernu prepoznatljivost stekao je u filmu "Gladijator" iz 2000. godine, nagrađenom Oskarom, gdje je car Komodus koristio palac gore ili dole da odluči sudbinu gladijatora.

Pozitivnost simbola dijelom se duguje i liku Fonzieja iz televizijske serije "Srećni dani" iz 1970-ih. Kasnije su i daljinski upravljači TiVo-a usvojili sličan znak za izražavanje zadovoljstva gledalaca, dok su rane web stranice poput "Vruće ili ne" isprobavale mehanizme povratnih informacija koji su inspirisali razvoj dugmeta Lajk.

Poslovni uspjeh Fejsbuka i kulturni uticaj

Nakon usvajanja, Fejsbuk - ovo dugme Lajk postao je moćan alat za angažman i oglašavanje, pomažući kompanijama da ostvari prihod od 153 milijarde eura u 2024. godini.

Kako istraživanje u knjizi otkriva, Zukerberg je prvobitno odbio naziv "Sjajno" dugme, jer ništa nije bolje od sjajnog, pa je umjesto toga prihvatio dugme „Lajk“.

Dugme Lajk je 2016. godine evoluirao dodavanjem šest novih reakcija: "love“ (ljubav), "care“ (briga), "haha“, "wow“, "sad“ (tužno) i "angry“ (ljutito).

Sadržaj koji ljudi lajkuju vjerovatno je jedna od najvrednijih stvari na internetu, rekao je u navedenoj knjizi Maksa Levčina, suosnivača PayPal-a, procjenivši da je Facebook zabelžio trilione takvih reakcija.

Emocionalne posljedice i ljudska veza

Ipak, dugme Lajk pridonijelo je i emocionalnim problemima, naročito među adolescentima koji se osećaju zanemareno ili među narcisoidnim korisnicima koji traže potvrdu. Rivs priznaje te nepredviđene poslJedice kao deo složenog uticaja inovacije.

"Ako ne možeš da predvidiš pozitivne učinke tehnološke inovacije, kako bi mogao da predvidiš nuspojave i intervencije"? - pojašnjava on.

Uprkos nedostacima, dugme Lajk dira u srž ljudske prirode.

"Mislili smo da je slučajnost u inovaciji deo poente. Ne mislim da možemo lako izgubiti interes za lajkovanje ili mogućnost davanja komplimenata, jer je to proizvod 100.000 godina evolucije Rivs. Taj simbol, proizašao iz veka kulturnih i tehnoloških uticaja, ostaje i dalje snažan izraz povezanosti i u digitalnom dobu." - zaključio je Rivs.