Turizam na Antarktiku naglo raste, a stručnjaci upozoravaju da veći broj posjetilaca povećava rizik od kontaminacije, bolesti i dodatnog pritiska na jedan od najosjetljivijih ekosistema svijeta.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Sve više putnika odlazi na krajnji jug planete, dijelom i zbog straha da bi ledeni pejzaži Antarktika mogli nepovratno nestati usljed klimatskih promjena.

Najveći broj ekspedicija ide ka Antarktičkom poluotoku, jednom od najbrže zagrijavajućih područja na svijetu. Prema podacima NASA-e, od 2002. do 2020. godine Antarktik je godišnje gubio oko 149 milijardi metričkih tona leda.

Pažnju na rizike dodatno je skrenula smrtonosna zaraza rijetkim hantavirusom na nizozemskom brodu MV Hondius tokom višesedmičnog polarnog krstarenja.

Svjetska zdravstvena organizacija navela je da je brod isplovio 1. aprila iz Ushuaije u Argentini, posjetio Antarktik i više izolovanih ostrva, dok se istražuje mogućnost prenosa virusa s čovjeka na čovjeka. Zvaničnici za sada nisu naveli dokaze o kontaminaciji koja bi potekla s broda.

Claire Christian iz organizacije Antarctic and Southern Ocean Coalition rekla je da su prizori na tom kontinentu neponovljivi:

"Mjesta koja ćete vidjeti na Antarktiku izuzetno su jedinstvena i ne mogu se ponoviti nigdje drugo na planeti, kitovi, foke, pingvini, ledeni bregovi, sve je zaista zadivljujuće i ostavlja snažan utisak na ljude."

Prema podacima Međunarodne asocijacije turoperatora za Antarktik, više od 80.000 turista kročilo je na kontinent 2024. godine, dok ga je još 36.000 posmatralo s brodova. Naučnici procjenjuju da bi taj broj u narednoj deceniji mogao porasti i na više od 400.000 posjeta, jer putovanja postaju dostupnija.

Zbog opasnosti od unošenja invazivnih vrsta i bolesti, turistima se nalaže da se drže podalje od životinja i da ne dodiruju tlo ničim osim obućom. Hanne Nielsen sa Univerziteta Tasmanije podsjetila je da postoje stroga pravila za putovanja na jug:

"Između jezika i pertli na čizmama možete pronaći mnogo toga."

Antarktikom upravlja Ugovor o Antarktiku iz 1959. godine, kojim je to područje određeno kao naučni rezervat za isključivo mirnodopske svrhe.

No, stručnjaci upozoravaju da su pravila pisana u vrijeme kada je broj turista bio znatno manji i da će zaštitu pingvina, kitova, morskih ptica, foka i krila biti potrebno dodatno ojačati.