Korištenje flastera za pokrivanje manjih rana i ogrebotina uobičajena je praksa u kućnoj njezi i prvoj pomoći. Ipak, stručnjaci sve češće upozoravaju da flaster ne bi trebalo držati na koži duže od dva sata, naročito ako se nanosi na osjetljivu ili već oštećenu kožu.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Naime, produženo nošenje flastera smanjuje protok vazduha do kože, stvara zatvoreno i vlažno okruženje koje pogoduje razvoju bakterija i gljivica, a može čak i usporiti prirodno zarastanje rane.

Dermatolozi upozoravaju na pojavu tzv. makeracije – omekšavanja i ljuštenja kože usljed nakupljene vlage, što dodatno povećava rizik od infekcija.

Prema studiji objavljenoj 2018. godine u Journal of Wound Care, obloge koje ostaju duže od dva sata na rani značajno povećavaju mogućnost lokalne infekcije i usporavaju proces zacjeljivanja.

Osim fizičkih posljedica, dugotrajno nošenje flastera može imati i psihološki uticaj. Kod osjetljivijih osoba, osjećaj zatvorenosti i nelagodnosti može izazvati tjeskobu i pojačati svijest o povredi. Čak i mala iritacija može, prema istraživanju objavljenom 2019. u časopisu Psychology and Health, uticati na povećanje anksioznosti i opći pad kvaliteta života.

Stručnjaci savjetuju redovno mijenjanje flastera, održavanje rane čistom i suvom, te korištenje flastera napravljenih od hipoalergenih i prozračnih materijala koji omogućavaju koži da diše.