U sklopu međunarodne ekspedicije, naučnici su otkrili i precizno locirali više od hiljadu bačvi s nuklearnim otpadom u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog okeana.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ovu značajnu vijest objavio je portparol francuske istraživačke organizacije CNRS.

Ekspedicija je započela sredinom juna, kada je tim stručnjaka s brodom L’Atalante isplovio iz francuskog Bresta prema zapadnoevropskom dijelu Atlantskog bazena. Cilj misije je tokom četiri sedmice istražiti podmorje, pronaći što više odloženih bačvi te ispitati njihov uticaj na okolinu i morski život. U projektu učestvuju i naučnici s njemačkog Instituta za ekologiju ribarstva Thünen iz Bremerhavena.

Sjenka prošlosti

Od 1950-ih do 1980-ih, mnoge su zemlje – zbog nedostatka znanja i regulatornog okvira – koristile okeane kao odlagališta nuklearnog otpada. Smatralo se da su dubine od 3000 do 5000 metara dovoljno sigurne za takvo skladištenje. Tek je 1993. godine službeno zabranjeno odlaganje nuklearnog otpada u more.

Procjenjuje se da se samo u sjeveroistočnom Atlantiku nalazi najmanje 200.000 takvih bačvi. 

Karta opasnosti

U sklopu projekta NODSSUM (Nuclear Ocean Dump Site Survey Monitoring), 21 naučnika aktivno traga za tačnim lokacijama nuklearnog otpada kako bi izradili detaljnu podvodnu kartu. Koriste autonomnog ronilačkog robota Ulyx, opremljenog 3D kamerama i sonarima za precizno lociranje objekata na velikim dubinama.

Tim takođe uzima uzorke morske vode, tla i živih organizama kako bi procijenio moguće posljedice po ekosistem.

Nestaje li radioaktivnost?

Vođa projekta, Patrik Čardon, procjenjuje da će radioaktivnost većine otpada u idućih 300 do 400 godina znatno oslabiti. Ipak, upozorava da su rezervoari bili konstruisani da izdrže pritisak okeana, ali ne nužno i dugotrajno zadržavanje radioaktivnog materijala. Postoji mogućnost da su neki već počeli ispuštati štetne materije u okolini. 

Ova ekspedicija predstavlja važan korak u razumijevanju uticaja čovjekovih grešaka iz prošlosti na zdravlje mora – te nudi nadu da ćemo barem djelimično moći ublažiti njihovu dugoročnu štetu.