Crna Gora ima bogat kulturni život i veliki broj stvaralaca, ali je istovremeno važno paralelno raditi na razvoju publike, dok je, kada je riječ o bezbjednosti novinara, primjetan napredak u institucionalnim reakcijama. To je ocijenila ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović, u emisiji Zorom na televiziji Adria.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

Ministarka je kazala da se tradicionalno i savremeno prožimaju u crnogorskoj kulturi, navodeći da tu vidi prostor za susret i obogaćivanje.

„Mislim da u crnogorskom društvu postoji i prostor i volja i opredeljenje Ministarstva kulture je da podjednako podržava i savremene tokove umjetnosti, ali da vodi računa i onom tradicionalnom, kad to kažem, mislim prije svega na materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, ali i na sve ono što je ostavilo naše stvaralaštvo u prošlosti što možemo smatrati nekom vrstom tradicionalne umjetnosti“, naglasila je Vujović.

Kazala je da često tu ima požimanja, navodeći primjer predstave „Medeja“ u Crnogorskom narodnom pozorištu, klasično djelo postavljeno sa savremenim senzibilitetom.

„Isto tako, kroz kreativne industrije danas se tradicija može izražavati na inovativan način: kroz dizajn, suvenire, video igre, digitalne forme. Tako da ima prostora u Crnoj Gori da živi ono što je savremeno i tradicionalno u našoj kulturi“, dodala je Vujović.

Ukazala je da Crna Gora danas ima oko 20 dobara nematerijalne kulturne baštine sa statusom nacionalnog dobra, među njima su crnogorsko oro, dobrotska čipka, izrada tradicionalne nošnje, lisnati sir, fašinada iz Perasta, bihorski ćilim, i druga.

Ministarka je podsjetila da je za sada samo Bokeška mornarica upisana na UNESCO listu nematerijalne svjetske baštine, ali su u pripremi i prijedlozi za zajedničke regionalne nominacije.

„Baština je naše bogatstvo, ali i prilika za međunarodno povezivanje. Ona je temelj kulturnog identiteta, ali i vrata za kulturni turizam, za obrazovanje i za kreativne industrije“, rekla je Vujović.

Ocijenila je da je napravljen dobar iskorak naših kulturnih stvaralaca ka međunarodnoj kulturnoj sceni, podsjećajući na važne nastupe crnogorske kulture u inostranstvu – od učešća u paviljonu Jugoistočne Evrope na Kanskom festivalu, do nastupa na Sajmu knjiga u Lajpcigu.

"Crnogorski autori, ilustratori i izdavači predstavili su se tamo na zapažen način, a podrška Filmskog centra Crne Gore omogućava redovno prisustvo crnogorskih autora na svjetskim filmskim festivalima. Naše institucije kulture su sve prisutnije u međunarodnom prostoru – izložbe Muzeja savremene umjetnosti prikazuju se u Ljubljani, predstave Crnogorskog narodnog pozorišta gostuju u Beogradu i regionu. To nije samo promocija Crne Gore, već i razmjena koja nas kulturno obogaćuje“, kazala je ministarka.

Vujović je govorila i o položaju novinara i izazovima u medijskom sistemu.

Posebno je istakla novu zakonsku obavezu lokalnih samouprava da finansijski podržavaju lokalne javne emitere koje su osnovale, što doprinosi stabilnosti i profesionalizaciji lokalnih medija.

"Lokalni mediji su najbliži građanima. Potrebno im je dati sigurnost kako bi pružali kvalitetnu i tačnu informaciju. Ministarstvo je osmislilo i posebnu podršku za lokalne medije, a važno je i da lokalne samouprave prepoznaju tu odgovornost“, rekla je Vujović.

Govoreći o bezbjednosti novinara, ministarka je ukazala na napredak u institucionalnim reakcijama.

„Danas se na napade na novinare reaguje brže i efikasnije. I ono što je posebno važno, javnost takve napade više ne toleriše, osuda je glasna“, smatra Vujović.

Ministarka je upozorila i na izazove koje donose društvene mreže i nove tehnologije.

Društvene mreže nisu mediji u klasičnom smislu, ali imaju veliki uticaj. Problem je što se često dijele informacije koje nisu provjerene. Sadržaji nastali uz pomoć vještačke inteligencije dodatno komplikuju prostor informisanja, jer se kreiraju lažni snimci, izmišljeni narativi, a publika često ne zna kome da vjeruje“, navela je Vujović.

Najavila je da će Ministarstvo kroz buduće politike posebno razmatrati pitanje etičke i zakonske odgovornosti u digitalnom prostoru.

Iako su kulturne institucije aktivne, Vujović je ukazala na važnost razvoja publike.

„Naši bioskopi i pozorišta su dobro posjećeni, ali interesovanje za književne promocije, muzejske postavke i izložbe je još uvijek ograničeno. Moramo stvarati navike, posebno kod djece i mladih“, kazala je ministarka.

Najavila je nastavak projekta jačanja bioskopske mreže u saradnji sa opštinama i Filmskim centrom, kako bi se omogućio ravnopravan pristup kulturi i van velikih gradova.