Svjedoci smo najtoplijih ljeta otkako se vrše mjerenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine. Evo šta treba znati o tome zašto vrućina nekim ljudima smeta više nego drugima i najefikasnijim načinima za brzo hlađenje.

Kako tijelo reguliše toplotu

Ljudsko tijelo reguliše toplotu na nekoliko različitih načina: isparavanjem (drugim rečima, znojenjem); zračenjem, ili oslobađanjem toplote u okolni vazduh; konvekcijom, koja se javlja kada ste obavijeni hladnijim vazduhom (zbog čega je klimatizacija tako efikasna); i provodljivošću, ili prenošenjem tjelesne toplote na hladnu vodu ili led.

Neki ljudi teže podnose toploti od drugih, obično u zavisnosti od njihovog okruženja, fiziologije i prethodnog izlaganja toploti. Oni koji su aerobno spremniji i koji se redovno izlažu povišenoj telesnoj temperaturi kroz vježbanje, vjerovatno će se bolje aklimatizovati na toplije okruženje ili povišenu tjelesnu temperaturu.

Ipak, poslije nekoliko dana izlaganja toplom vremenu, većina ljudi počinje da se prilagođava, mada to ne važi za sve.

Osim osnovnih savjeta kako da se zaštitimo od ekstremnih temperatura, treba imati u vidu i nekoliko efikasnih mjera da se brzo rashladimo ukoliko se osjećamo loše.

Najefikasniji načini za brzo hlađenje

Neke metode hlađenja djeluju bolje od drugih. Evo šta stručnjaci predlažu kada vam je vruće i ne možete da se oslonite na klima uređaj:

Poprskajte se vodom. U Laboratoriji za ekstremna okruženja, koja istražuje najbolje načine za poboljšanje udobnosti, performansi i preživljavanja u teškim uslovima, istraživači su otkrili da je prskanje hladnom vodom iz slavine, a zatim hladenje lepezom (rukama ili papirom, ili stajanjem ispred ventilatora) posebno efikasan način za podsticanje hlađenja.

Voda simulira znojenje, a zatim isparavanje i konvektivno hlađenje kože. Ova strategija može uspješno funkcioniše i za one koji nemaju pristup klima uređaju.

Iako voda dobro funkcioniše, treba izbjegavati rashladni sprejevi na bazi mentola, koji su upakovani poput kreme za sunčanje u spreju i dizajnirani su da koži pruže osjećaj hlađenja. Ovi sprejevi mogu učiniti da vaša koža bude hladnija, ali ne dovode do dubokog hlađenja tela, što bi mogo da vas dovede u opasan položaj ako imate osećaj da ste se ohladili, a zapravo niste.

Potopite ruke i stopala. Ekstremiteti su nevjerovatni radijatori toplote, posebno kada imamo povišenu unutrašnju telesnu temperaturu. Čak će i razumno hladna voda poslužiti, ne mora biti ledeno hladna.

Pokvasite odjeću vodom. Nije uvek praktično, ali ako vam je vruće, smislite način da navlažite odjeću. Jedan od načina da to postignete: isprskajte se prskalicom, kao što su nekada žene fajtale veš za peglanje.

Držite zalihu ledenih obloga u zamrzivaču. Ledene obloge odlično pomažu. Možete pritisnuti jednu na obraze, ruke ili stopala. Ali postoje i mane koje treba uzeti u obzir, a to je da uvijek imate dovoljno pripremljenih jer će se brzo otopiti.

Ledene obloge ne treba stavljati direktno na kožu. Držite tanak sloj tkanine, poput košulje ili krpe, između njih kako biste izbjegli oštećenje kože.

Posljednjih godina su se pojavili i prsluci obično napravljeni od tkanina koje hlade sa umecima za kutije leda. Ako vam nisu previše neprijatno teški, mogu biti korisni.

Ako neko pokazuje znake toplotnog udara, potopite ga do polovine tijela u hladnu vodu. Ovo se smatra zlatnim standardom za brzo hlađenje osobe koja ima toplotni udar. Spustite osobu u vodu (možda kadu, dečiji bazen ili bilo šta dostupno) do pazuha na oko 10 minuta. Što hladnije, to bolje – čak i ako neko počne da drhti, hladna voda će izazvati temperaturni gradijent i omogućiti mu da brže oslobodi toplotu.

Osvježite vazduh u zatvorenom prostoru. Čak i tokom vrelog dana, postojaće relativno hladni vremenski periodi – obično od oko 3 do 7 ujutru. Cilj je da unesete što više tog hladnog vazduha u svoj dom tako što ćete držati prozore i roletne otvorene. Zatim, čim sunce izađe, zatvorite kuću.

Ukoliko u stanu nemate klima uređaj, preporučuje se hladan tuš prije spavanja, prebacivanje hladne krpe preko glave i, ako je moguće, nemojte biti sami u kući, već pozovite prijatelja ili člana porodice da bude sa vama kada je neprijatno vruće.

Ventilatori mogu biti korisni, ali u interesu uštede struje, uvijek ih isključite kada napuštate sobu, jer ventilator hladi samo nas, ali ne rashlađuje prostor.