Povodom Dana državnosti Crne Gore, položio sam vijenac na grob hercegovačkog junaka Stojana Kovačevića, simbola otpora i borbe za slobodu. Ovaj datum nas podsjeća na 13. jul 1878. godine, kada je, nakon Nevesinjske puške čiju 150. godišnjicu danas obilježavamo, Crna Gora stekla međunarodno priznanje i teritorijalna proširenja, među kojima i Nikšić. Podsjeća nas i na 13. jul 1941. godine, kada je narod Crne Gore ustao protiv fašističkog okupatora i njegove marionetske kvazi-države, proglašene dan ranije, poručio je povodom 13. jula, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.

Foto: I.Šljivančanin/Skupština Crne Gore, arhiva

"Tada je princ Mihailo Petrović Njegoš, iako izložen velikoj opasnosti, odbio da bude na čelu takve tvorevine, čuvajući čast dinastije i naroda. Uz Stojana Kovačevića, sahranjenog ovdje pored ove svetinje, nalazi se i Novak Ramov Jovović – najveći crnogorski junak. Njih dvojica su oličenje hercegovačko-crnogorskog bratstva, junaštva i žrtve u čiju je čast i podignut Hram Svetog Vasilija Ostroškog. Nevesinjska puška i 13. jul su neraskidivo povezani – bez prvog ne bi bilo drugog, kao što bez Božića nema Vaskrsa", istakao je Kovačević. 

Poručuje da se danas suočavamo sa "strukturama koje pod plaštom lažnog antifašizma nastavljaju političku agendu fašističkih okupatora i Sekule Drljevića iz 1941. godine, dok one koji čuvaju istinu nazivaju izdajnicima". 

"Tada je princ Mihailo Petrović Njegoš, iako izložen velikoj opasnosti, odbio da bude na čelu takve tvorevine, čuvajući čast dinastije i naroda. Uz Stojana Kovačevića, sahranjenog ovdje pored ove svetinje, nalazi se i Novak Ramov Jovović – najveći crnogorski junak. Njih dvojica su oličenje hercegovačko-crnogorskog bratstva, junaštva i žrtve u čiju je čast i podignut Hram Svetog Vasilija Ostroškog. Nevesinjska puška i 13. jul su neraskidivo povezani – bez prvog ne bi bilo drugog, kao što bez Božića nema Vaskrsa", istakao je Kovačević. 

Poručuje da se danas suočavamo sa "strukturama koje pod plaštom lažnog antifašizma nastavljaju političku agendu fašističkih okupatora i Sekule Drljevića iz 1941. godine, dok one koji čuvaju istinu nazivaju izdajnicima".

"Ali mi znamo da branimo tekovine pravog ustanka – onog u kojem je učestvovalo preko 30.000 ljudi, ustanka koji je bio iznad ideologija i podjela. Naša je dužnost da pomirimo potomke ustanika i vodimo Crnu Goru putem dostojanstva, istine i slobode, kako bismo ponovo zaslužili mjesto među slobodnim narodima Evrope", poručio je Kovačević.